Žalba protiv presude

Pravo na žalbu

Članak 348.

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom Zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom.

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.

________ ** ________

Redovni pravni lijekovi su žalba protiv presude i žalba protiv rješenja. Izvanredni pravni lijekovi su revizija protiv presude i revizija protiv rješenja, zahtjev za zaštitu zakonitosti, ponavljanje postupka.

Najvažnija razlika između redovnih pravnih lijekova i izvanrednih pravnih lijekova je u tome što se redovni pravni lijekovi mogu izjaviti protiv nepravomoćnih odluka a izvanredni pravni lijekovi protiv pravomoćnih sudskih odluka.

Treba imati na umu dva djelovanja žalbe. Prvo je suspenzivno. Kada se žalba izjavi prestaje teći rok za izvršenje činidbe određene presudom i to kako u pogledu glavnog duga, tako i u pogledu sporednih potraživanja i parničnih troškova. Ovakvo pravno djelovanje izaziva pravovremena i dozvoljena žalba (čl. 358.). Drugo djelovanje žalbe je devolutivno i ono je izraženo st. 3. ovog članka. Po žalbi predmet razmatra neposredno viši sud i o žalbi odlučuje. Žalba je dvostrani pravni lijek a to svojstvo sastoji se u činjenici što se protivnik podnositelja žalbe ima pravo izjasniti o navodima žalbe prije odlučivanja o njoj.

Pravilo bez izuzetka je da se žalba može izjaviti protiv svake prvostupanjske presude.

Rok za izjavljivanje žalbe je zakonski rok.

Žalbu može izjaviti samo osoba koja je ovlaštena za podnošenje žalbe. Nedozvoljenom će se smatrati žalba koju je podnijela osoba koja nije ovlaštena za ulaganje žalbe ili osoba koja se odrekla ili odustala od žalbe ili kad osoba koja je izjavila žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe. Nedozvoljenu žalbu odbacit će predsjednik vijeća bez održavanja ročišta.

Prema st. 2 ovog članka ako se žalbom pobija dio prvostupanjske presude, uložena žalba sprječava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. U dijelu koji nije pobijan žalbom, presuda postaje pravomoćna i može se izvršiti, budući u nepobijanom dijelu drugostupanjski sud više ne može ispitivati prvostupanjsku presudu.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Pogrešna uputa suda prvog stupnja o roku za žalbu od 8 dana nema utjecaja na stranku koja je u zakonskom roku od 15 dana izjavila žalbu. Sud naime, svojom uputom o pravnom lijeku ne može skraćivati zakonske rokove.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 261/2004-2 i Gzz 67/2005-2 od 2.3.2005.

*

Kad sud propusti odlučiti o dijelu tužbenog zahtjeva, stranke mogu tražiti donošenje dopunske presude, ali ne mogu pravnim lijekovima pobijati donesenu presudu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva o kojemu njome nije odlučeno. VS, Rev 605/01 od 26.9.2001.

*

Rješenjem Općinskog suda u Novoj Gradišci broj P-484/94-27 od 7. kolovoza 1998. godine odbačena je žalba tužitelja kao nepravovremena i nedopuštena.

Rješenjem Županijskog suda u Požegi od 19. listopada 1998. godine broj Gž-750/98-2 odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.

Protiv drugostupanjskog rješenja tužitelj je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i predložio da se revizija prihvati u pravcu razloga revizije.

Na reviziju nije odgovoreno, a državni odvjetnik Republike Hrvatske se nije izjasnio.

Revizija nije osnovana.

Pravilno je prvostupanjski sud odbacio žalbu tužitelja na rješenje broj P-484/94-12 od 15. ožujka 1996. godine kao nepravovremenu, a drugostupanjski sud odbio žalbu tužitelja i potvrdio prvostupanjsko rješenje.

Naime, utvrđeno je da je presuda Općinskog suda u Novoj Gradiški broj P-484/94-12 od 15. ožujka 1996. godine dostavljena tužitelju 9. svibnja 1996. godine, a da je tužitelj žalbu protiv te presude napisao 6. kolovoza 1996. godine (i dostavio Županijskom sudu Požega koja je kod toga suda zaprimljena 12. kolovoza 1996. godine), dakle, van proteka roka od 15 dana od dostave prijepisa presude iz čl. 348. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje ZPP).

Tako je presuda postala pravomoćna i drugostupanjski sud je zakonito odlučio kada je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu budući da tužitelj u žalbi ustvari nije pobijao ispravnost odluke prvostupanjskog suda o odbacivanju žalbe, odnosno nije dovodio u sumnju ispravnost odluke suda prvog stupnja već je isticao razloge zbog kojih smatra da je pogrešno prvostupanjskom presudom donijeta odluka o obvezi plaćanja troškova.

Iz navedenih razloga reviziju tužitelja kao neosnovanu temeljem odredbe čl. 393. Zakona o parničnom postupku valjalo je odbiti. VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Rev-2518/00-2

*

Spor između oštećenika i osiguravatelja na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti nije radni spor bez obzira na to što je osiguranik oštećenikov poslodavac i što štetni događaj ima karakter nesreće na radu. Zato u takvom sporu rok za žalbu iznosi 15 dana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 261/2004-2 i Gzz 67/2005-2 od 2.3.2005.

.

*

Spor u kojem član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave zahtijeva isplatu naknade koja mu pripada za obnašanje te dužnosti nije radni spor, pa rok za žalbu protiv odluke suda prvog stupnja u takvom sporu ne iznosi osam, već petnaest dana. ŽS u Šibeniku, Gž 553/02 od 13.5.2002.

*

Ako datum kada je stranka primila presudu nije sporan, na pravovremenost žalbe ne utječe eventualna povreda zakonskih odredaba o dostavi sudskih pismena. ŽS u Vukovaru, Gž 1428/04 od 6.10.2004.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

*

Ako datum kada je stranka primila presudu nije sporan, na pravovremenost žalbe ne utječe eventualna povreda zakonskih odredaba o dostavi sudskih pismena.

*

Prvostupanjska presuda se dostavlja stranci, ako ona nema punomoćnika te od dana takve dostave počinje teći rok za žalbu. Okolnost da je stranka naknadno ovlastila punomoćnika da je zastupa u parnici i da je sud prvostupanjsku presudu i njemu dostavio nema utjecaja na tijek žalbenog roka otpočetog dostavom presude stranci.

*

Kada stranka ima punomoćnika, rok za žalbu protiv presude donesene u prvom stupnju računa se od dana kad je njima dostavljen prijepis te presude. Pri tome je posve neodlučno kada je punomoćnik stranke doznao za postojanje presude.

*

Kad je prema sadržaju punomoći punomoćnik bio ovlašten poduzimati parnične radnje samo u prvostupanjskom postupku, rok za žalbu protiv prvostupanjske presude ne počinje teći njenom dostavom tom punomoćniku.

*

Kad se ne može sa sigurnošću utvrditi da li je žalba podnesena prije proteka zakonskog roka za njezino podnošenje, treba uzeti da je žalba pravovremena.

*

Stranka koje je u cijelosti uspjela u postupku nema pravnog interesa za žalbu protiv presude.

*

Nije pravovremena žalba koju je odvjetnik uložio nenadležnom sudu, a ona prispije nadležnom sudu po proteku zakonom određenog roka.

____________________________________________________