Ispravljanje presude

Članak 342.

Pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.

Člankom 192. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza riječi: »će« dodane su riječi: »sudac pojedinac, odnosno«.

Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama će se dostaviti prijepis rješenja.

Ako između izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadržane u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude. U takvu slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.

O ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja stranaka.

________ ** ________

Kod pisanja presude mogu nastati očite greške u pisanju i računanju (greške se mogu odnositi na ime stranke, njeno zanimanje i prebivalište, pogrešno označavanje tužitelja kao tuženika i obratno, greške u pisanju brojeva i računanju i dr. ).

Sve uočene pogreške ispravit će predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac koji je donio presudu koju treba ispraviti.

Kod ispravljanja presude zapravo se radi o ispravljanju pogrešaka u tekstu presude, a ne o izmjenama sadržaja donijete odluke.

Ispravljanje presude se vrši po službenoj dužnosti, kad sud sazna za pogrešku.

Stranke mogu predložiti da se presuda ispravi.

Ispravljanje presude vrši se posebnim rješenjem, u kojem treba konstatirati koje su pogreške ispravljene i kako glase ispravljeni dijelovi presude. Strankama se dostavlja prijepis rješenja.

Protiv ispravljenog dijela presude rok za žalbu teče od primitka ispravljenog prijepisa presude, dok za ostali dio presude, koji nije ispravljen, rok za žalbu teče od primitka ranijeg prijepisa te presude.

Ispravljanje presude može se izvršiti u svako doba, pa i nakon pravomoćnosti presude.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Čl. 342. st. 1. i 2.

Radi se o grešci u pisanju ukoliko je sud u izreci rješenja označavanjem pravca koji je u skici izmjere vještaka označio pogrešnom brojkom, ako je svako drugo tumačenje bez uporišta u stanju skice u kojoj postoji jedino taj pravac. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 622/10-2 od 4.VI.2010.

*

Članak 342. st. 1.

Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. broj Rev-383/06-2 od 22. kolovoza 2006., odbačena je revizija tužitelja kao nedopuštena.

Tužitelj je podnio prijedlog za ispravak gore navedenog rješenja, koji je prijedlog zaprimljen na ovom sudu dana 23. listopada 2006.

U prijedlogu navodi da u konkretnom predmetu zbroj kamata na zadane iznose glavnice premašuje iznos za reviziju, jer da zbroj zakonskih zateznih kamata na iznose glavnice iznosi 707.330,84 kn, a ne iznos manji od 500.000,00 kn, kako to u svojoj odluci navodi revizijski sud, zbog čega smatra da je revizija tužitelja bila dopuštena i da sud nije imao razloga ovu odbaciti kao nedopuštenu.

Kako smatra da se radi o očitoj pogreški u računanju kamata, predložio je da se stavi izvan snage navedeno rješenje, te o reviziji tužitelja odluči.

Prijedlog za ispravak nije osnovan.

Odredbom iz čl. 342. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje ZPP) propisano je da će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, u svako doba ispraviti pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisanju i računanju, kao i nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom.

U st. 2. iste zakonske odredbe propisano je da će se ispravljanje obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama da će se dostaviti prijepis rješenja, dok je stavkom 3. propisano da ako između izvornika i prijepisa presuda postoje nesuglasnosti u pogledu kakve odluke u izreci presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijašnji prijepis presude, u kojem slučaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče od dana dostave ispravljenog prijepisa presude.

U konkretnom slučaju visina kamata bila je odlučna za prosudbu visine pobijanog dijela u odnosu na koji je izjavljena revizija i prema kojoj se ocjenjuje dopuštenost revizije. Prema tome, u situaciji u kojoj je sud našao reviziju nedopuštenom i ovu odbacio, sve da je revizijski sud svojim rješenjem pogrešno ocijenio da visina sporne kamate ne prelazi iznos predviđen za dopuštenost revizije. Takva pogreška ne bi predstavljala razlog za ispravak rješenja u smislu odredbe čl. 342. ZPP-a, zbog toga je prijedlog za ispravak odbijen.

Valjalo je zato odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Rev 383/06-4

*

Ispravkom se ne može mijenjati sadržaj izreke presude kad je on rezultat pogrešne odluke suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, niti u slučaju kad se stranke s tim suglase, jer je sud vezan presudom čim je objavljena, odnosno otpravljena. Pogreška koju je sud u presudi učinio kad je naložio tuženiku da plati zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete od dana tužbe, a uz pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo je kamate dosuditi od dana presuđenja, predstavlja pogrešku u suđenju, a ne pogrešku u imenima i brojevima ili pak neku drugu očitu pogrešku u pisanju i računanju, niti nedostatak u obliku i nesuglasnosti prijepisa presude s izvornikom. VS, Gzz 35/98 od 17.9.1998.

*

Sud rješenje o ispravku može donijeti ako je u sudskoj odluci došlo do pogreške u pisanju i računanju. Međutim, ako su rješenjem o dosudi nekretnine kupcu dosuđene nekretnine identične nekretninama označenim i u oglasu o prodaji pa se kasnije po mjerniku ustanovi da su kupcu prodane pogrešno označene nekretnine, taj propust sud ne može otkloniti donošenjem rješenja o ispravku rješenja o dosudi.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5696/08 od 16.9.2008.

*

Ispravljanje sudske odluke rješenjem sud može učiniti samo ako je greškom suda došlo do pogreške u pisanju ili računanju. Međutim, ako je sud donio odluku identično postavljenom tužbenom zahtjevu (ovršnom prijedlogu), sud ne može ispravljati svoju odluku jer nije sud nego tužitelj (ovrhovoditelj) pogriješio u pisanju i računanju.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6268/04 od 17.1.2006.

*

Ako je sud, umjesto kondemnatornom, deklaratornom odlukom odlučio o troškovima postupka radi se o pogrešnoj formiranoj volji suda u vrijeme donošenja odluke, a ne o grešci nastaloj prilikom pisanja odluke. Zato se ta odluka ne može ispravljati rješenjem.

Umjesto toga, stranka nezadovoljna odlukom suda može tu odluku pobijati žalbom.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5849/05 od 25.10.2005.

*

Rješenje o ispravljanju presude u pogledu konkretne odluke sadržane u njenoj izreci mora biti obrazloženo.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1093/2007-2 od 14.5.2008.

*

Ako je sud deklaratornom odlukom umjesto kondemnatorne odlučio o troškovima postupka, ta se pogreška ne može ispravljati rješenjem. Umjesto toga, stranka nezadovoljna odlukom suda može tu odluku pobijati žalbom. VTSRH, Pž 5849/05 od 25.10.2005.

*

Kada je tužitelj u tužbi pogrešno napisao ime i prezime osobe tuženika, pa ga na isti način naznači i sud u presudi, tada se ne radi o pogrešci suda pri pisanju presude, pa u tom slučaju ne postoje ni razlozi zbog kojih bi tužitelj mogao tražiti donošenje rješenja o ispravku presude. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1484/09-2, od 7. I. 2010.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

*

Ako u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju nije identificirana jedna od nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, već je navedena samo opisno, bez oznake katastarskog broja i općine, sud prvog stupnja dužan je na zahtjev nasljednika provesti identifikaciju te nekretnine, te po potrebi angažirati vještaka ili zatražiti izjašnjenje nadležnog katastarskog ureda i pribaviti zemljišnoknjižne podatke za tu nekretninu, te za tu nekretninu donijeti dopunsko rješenje u kojem rješenju će točno odrediti broj čestice i katastarske općine u kojoj se nalazi nekretnina te će ujedno naložiti provedbu istog u zemljišne knjige.

*

Naime, prijedlogom za ispravak prvostupanjske presude tuženica predlaže da se izmijeni obveza tuženice u odnosu na vrijeme od kada teku zakonske zatezne kamate na dosuđene mjesečne iznose naknade štete s osnove izgubljenog uzdržavanja. Budući da navedeno utvrđenje predstavlja meritornu odluku u odnosu na obvezu isplate zakonske zatezne kamate, to se ispravkom presude tako utvrđena obveza ne može izmijeniti, budući da eventualno pogrešno utvrđeno vrijeme od kojeg teče kamata na dosuđene iznose, može predstavljati samo pogreške u suđenju, a ne pogrešku u imenima i brojevima ili neku drugu očitu pogrešku u pisanju i računanju, niti nedostatak u obliku i nesuglasnosti prijepisa presude s izvornikom.

*

Ako je u izreci presude pogrešno utvrđeno vrijeme od kojeg teku kamate na dosuđene iznose, to može predstavljati samo pogrešku u suđenju, a ne pogrešku u imenima i brojevima ili neku dugu očitu pogrešku u pisanju i računanju niti nedostatak u obliku i nesuglasnosti prijepisa presude s izvornikom.