Članak 37.
Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika, vrijednost predmeta spora se određuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.
________ ** ________
Ovom odredbom regulira se način utvrđivanja nadležnosti prema vrijednosti predmeta spora kad jedna tužba protiv istog tuženog obuhvaća više tužbenih zahtjeva.
Zahtjevi mogu biti istaknuti kumulativno, alternativno i kao eventualni zahtjevi. Ovaj članak se odnosi na kumulativno isticanje zahtjeva u jednoj tužbi, tj. kad se zahtjeva da tuženi bude obvezan izvršiti dvije činidbe ili više činidaba ili se zahtjeva utvrđenje postojanja određenog pravnog odnosa između stranaka i izvršenje obveze koja iz tog pravnog odnosa proizlazi (npr. utvrđivanje postojanja ugovora o zakupu i isplati zakupnine za određeno razdoblje). U slučaju takvog kumuliranja zahtjeva vrijednost predmeta spora određuje se po zbroju vrijednosti svih zahtjeva, ako se zasnivaju na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, a ako zahtjevi proizlaze iz raznih osnova ili su istaknuti protiv više tuženih, nadležnost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
Činjenična osnova je životni događaj za koji tužitelj smatra da mu pruža osnovu za isticanje tužbenog zahtjeva, iz kojeg izvodi određeno pravo, odnosno obvezu tuženog koja je predmet spora.
Pravna osnova je pravna kvalifikacija određenih činjenica, primjena odgovarajućih pravnih normi na te činjenice iz kojih za stranku proizlaze određena prava odnosno obveze. Za istu činjenicu na osnovi različitih pravnih normi mogu biti vezana različita prava ili obveze.
Alternativni zahtjevi se ističu na osnovi pravnog odnosa iz kojeg za dužnika proizlazi ovlaštenje da obvezu može izvršiti na više načina, time da on vrši izbor između predviđenih načina izvršenja.
Za isticanje eventualnih tužbenih zahtjeva nužno je da budu ispunjeni kumulativno uvjeti o prisutnosti stvarne nadležnosti istog suda za svaki od istaknutih zahtjeva i predviđenosti iste vrste postupka za sve zahtjeve.
Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi, objektivna kumulacija – Članak 188.
Suparničar, subjektvna kumulacijai – Članak 196. – Članak 203.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
Čl. 37. st. 1.
Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva, a kada je tužitelj vrijednost predmeta spora naznačio u jednom iznosu, vrijednost predmeta spora određuje se tako, da se naznačena vrijednost predmeta spora podijeli sa brojem koliko ima zahtjeva.
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1433/07-2, od 24. srpnja 2007.godine
*
Kad se postupak vodi protiv dvojice tuženika, a nije riječ o solidarnoj ili nedjeljivoj obvezi, vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude utvrđuje se za svakog tuženika posebno.
ŽS Bj Gž 1029/2008-2
*
Vrijednost predmeta spora svakog od dvaju zahtjeva istaknutih u jednoj tužbi, kad je tužitelj vrijednost predmeta spora naznačio u jednom iznosu, određuje se tako da se naznačeni iznos vrijednosti predmeta spora podijeli s dva. VS, Rev 1260/89 od 6.12.1989.
*
Kad više tužitelja jednom tužbom traži utvrđenje postojanja nekog prava, vrijednost predmeta spora određuje se za svakog tužitelja posebno. VS, Rev 987/89 od 13.12.1989.
*
Članak 37. stavak 2.
Kad je jedan od više tužbenih zahtjeva stvarnopravni (na utvrđenje prava vlasništva) a drugi obveznopravni (na izdavanje tabularne isprave), vrijednost predmeta spora odlučna za ocjenu dopuštenosti revizije određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 170/2010-2 od 23.2.2011.
*
Određivanje vrijednosti predmeta pora zbrajanjem zahtjeva uopće ne dolazi u obzir kod subjektivne, već jedino kod objektivne kumulacije. VS, Rev 1489/83 od 19.1.1984.
*
Čl. 37. st. 2.
Ukoliko je punomoćnica zastupala tuženika u odnosu na svakog pojedinačnog tužitelja i svaki pojedinačni tužbeni zahtjev, tada je u pogledu obračuna troškova postupka tužene strane mjerodavna ukupna vrijednost svih tužbenih zahtjeva. Županijski sud u Varaždinu, 12 Gž.534/12-2 od 14. veljače 2012.
*
Kad više tužitelja zahtijeva utvrđenje nekog prava i sklapanje pravnog posla na temelju tog prava vrijednost predmeta spora utvrđuje se za svakog od tužitelja posebno. VS, II Rev 102/96 od 29.3.2001.
*
Vrijednost predmeta spora kod objektivne kumulacije ne određuje se prema zbroju vrijednosti istaknutih zahtjeva kad se u jednom od zahtjeva traži da određena oporuka nije istinita i pravno valjana, a drugom se traži utvrđenje da određeni ugovor ne odražava stvarnu volju darodavca.
“Tužitelji su podnesenom tužbom postavili dva tužbena zahtjeva: – na utvrđenje da oporuka nije istinita i pravno valjana, i
– na utvrđenje da darovni ugovor nije darovni ugovor jer ne odražava stvarnu volju darodavca u vrijeme nastanka ugovora.
Dakle, postavljena su dva tužbena zahtjeva koja proizlaze iz raznih činjeničnih i pravnih osnova, koje su tužitelji istaknuli u jednoj tužbi, temeljem odredbe čl. 188. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, dalje ZPP).
Tužitelji su u tužbi koja je podnesena dana 14. kolovoza 1997. g. označili vrijednost predmeta spora za oba tužbena zahtjeva sa iznosom od 3.100,00 kn.
S obzirom da je svaki od navedenih zahtjeva samostalni tužbeni zahtjev, to se u ocjeni dopuštenosti revizije odlučuje dijeljenjem tako naznačene vrijednosti predmeta spora.
Dijeljenjem naznačene vrijednosti spora utvrđuje se vrijednost predmeta spora za svaki od istaknutih zahtjeva u iznosu od 1.550,00 kn.
Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP, koji je u vrijeme podnošenja tužbe bio na snazi, revizija bi bila dopuštena kad bi vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio za svaki od pojedinih tužbenih zahtjeva prelazila iznos od 3.000,00 kn.
S obzirom da vrijednost predmeta spora ne prelazi iznos od 3.000,00 kn, u smislu citirane odredbe mjerodavne za ocjenu dopuštenosti revizije, to je temeljem odredbe čl. 389. st. 2. i čl. 392. ZPP odlučeno kao u izreci.”
Vs, Rev 1365/99 od 07. 02. 2001.
*
Deklaratorni zahtjev istaknut uz tužbeni zahtjev na činidbu koji treba poslužiti samo za ocjenu osnovanosti zahtjeva na činidbu ne uzima se u obzir pri utvrđivanju vrijednosti predmeta spora. Vrijednost predmeta spora računa se tada prema vrijednosti zahtjeva na činidbu. VS, Revr 31/02 od 9.5.2002. – IO 2/02-156, Rev 688/00 od 7.1.2004.
*
Kad više tužitelja zahtijeva, ali ne kao solidarni vjerovnici, da im tuženik isplati određenu svotu novca, vrijednost predmeta spora za svakog od tužitelja određuje se tako da se utužena svota podijeli s brojem tužitelja.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Reve x 3/2009-2 od 30.3.2009.
*
Pri eventualnoj kumulaciji tužbenih zahtjeva za dopuštenost revizije mjerodavna je vrijednost svakog pojedinog zahtjeva te se vrijednosti predmeta spora tih zahtjeva ne zbrajaju. VS, Rev 2127/00 od 23.10.2003. – IO 1/04-252; Rev 1093/2007-2 od 14.5.2008.
*
Kad više osoba koje nisu solidarni vjerovnici u parnici zahtijeva da se tuženicima naloži da im solidarno isplate određeni iznos, vrijednost predmeta spora se u odnosu na svakog od tužitelja određuje se tako da se ukupni utuženi iznos podijeli s brojem tužitelja (VS, Rev 734/04 od 29.9.2004. – IO 2/04-260; Rev x 3/2009-2 od 30.3.2009.
*
Deklaratorni zahtjev koji nije istaknut uz zahtjev za činidbu samo zato da posluži za ocjenu osnovanosti zahtjeva za činidbu, već je riječ o samostalnom zahtjevu koji ima svoju posebnu vrijednost predmeta spora.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 428/2008-3 od 29.9.2009.
*
Čl. 37. st. 2.
Vrijednost predmeta spora ne računa se prema vrijednosti najvećeg zahtjeva jednog od tužitelja u slučaju kada tužitelji kao članovi obitelji oštećenika potražuju naknadu imovinske i neimovinske štete.
Županijski sud u Varaždinu, Gž.471/10-2 od 13. listopada 2010.
*
Vrijednost predmeta spora ne određuje se prema zbroju vrijednosti istaknutih zahtjeva koje potječu iz triju ugovora o oročavanju depozita. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1310/2007-2 od 26.3.2008.
*
Kad više tužitelja u jednoj tužbi ističe tužbene zahtjeve koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora određuje se prema vrijednosti zahtjeva svakog pojedinog tužitelja. VS, Rev 735/07 od 2.10.2007.
*
Kad jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća zahtjeve na utvrđenje valjanosti nasljedničkih izjava dviju osoba, vrijednost predmeta spora određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. VS, Rev 1067/07 od 8.1.2008.
*
Kad je tužiteljica u jednoj tužbi istaknula više tužbenih zahtjeva (jedan novčani i četiri nenovčana) te je vrijednost predmeta spora označila u iznosu od 150.000 kuna, vrijednost svakog od nenovčanih zahtjeva iznosi 37.500 kuna. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 108/2008-2 od 30.9.2008.
*
Kad se postupak vodi protiv dvojice tuženika, a nije riječ o solidarnoj ili nedjeljivoj obvezi, vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude utvrđuje se za svakog tuženika posebno.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 121/2008-2 od 3.12.2008.
*
Pravilo o odrenivanju vrijednosti predmeta spora u slučaju
objektivne kumulacije primjenjuje se i kada objektivna kumulacija koincidira s aktivnom ili pasivnom subjektivnom kumulacijom odnosno kada egzistira više zahtjeva koji se temelje na istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1028/09-2 od 16.X.2009.
*
Vrijednost predmeta spora ne određuje se prema zbroju vrijednosti istaknutih zahtjeva koje potječu iz triju ugovora o oročavanju depozita. VSRH Rev 1310/2007-2
BILJEŠKE
______________________________________________________________
*
Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća dva zahtjeva, a tužitelj je vrijednost predmeta spora naznačio u jednom iznosu, vrijednost svakog pojedinog zahtjeva utvrđuje se tako da se novčani iznos vrijednosti predmeta spora podijeli s dva.
*
Vrijednost predmeta spora kod objektivne kumulacije ne određuje se prema zbroju vrijednosti istaknutih zahtjeva.
*
Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtjeva koji se temelji na istoj pravnoj ali različitoj činjeničnoj osnovi, dopuštenost revizije se ocjenjuje prema vrijednosti svakoga od tih zahtjeva, a ne prema njihovu zbroju.