*

STEČAJNI POSTUPAK – POKRETANJE PRETHODNOG POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 42. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,82/06)
Nakon zaprimanja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac mora ispitati vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine. Ako ocijeni da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka. Nakon donošenja tog rješenja stečajni sudac više ne može ocjenjivati postojanje vjerojatnosti tražbine predlagatelja.
VTS RH, Pž-3191/06 od 6. lipnja 2006. (TS Slavonski Brod St-1/06 od 14. travnja 2006.)

*

Pravni pojam u užem smislu: Pravo.
Ako je dužnik do završetka prethodnog postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti, a troškove provedenog postupka u tom slučaju snosi dužnik.
Nagradu privremenom stečajnom upravitelju propisuje čl. 7. Uredbe na način da privremenom stečajnom upravitelju pripada pravo na jednokratnu nagradu za poslove obavljene u prethodnom postupku (postupku ispitivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka) u maksimalnom iznosu od 10.000,00 kn neto, koju će odrediti stečajni sudac vodeći računa o kriterijima iz čl. 7. st. 3. ove Uredbe. U slučajevima kad se stečajni postupak tijekom prethodnog postupka obustavi, stečajnom upravitelju pripada pravo na nagradu prema st. 1. istog članka(st.3). St-1707/13 od 19. veljače 2014.godine potvrđeno rješenjem Pž-4677/14 od 25. kolovoza 2014.
*

STEČAJNI POSTUPAK – OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA BEZ VOĐENJA PRETHODNOG POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 42.stavak 3.  (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Kad sam dužnik predloži otvaranje stečajnog postupka i uz taj prijedlog dostavi potvrdu pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa iz koje proizlazi dužnikova nesposobnost za plaćanje u smislu odredbe članka 4.stavak 4 i 6 Stečajnog zakona, stečajni sudac može (ali i ne mora) bez vođenja prethodnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka. Tada sud neće pozvati dužnika na predujmljivanje troškova prethodnog postupka.
Sud je dužan ocijeniti od kakvog je značenja činjenica da je dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio i dokaz poslovne banke o nesposobnosti dužnika za plaćanje, odnosno je li navedenim ispravama dužnik kao predlagatelj dokazao postojanje stečajnog razloga i mogućnosti otvaranja stečajnog postupka bez vođenja prethodnog postupka. VTS RH, Pž-2315/10 od 8.travnja 2010. (TS Zagreb St-35/10 od 17.ožujka 2010.)

*

Pravni pojam u širem smislu: Prethodni postupak.
U užem smislu: Mjere osiguranja.
Stečajni sudac će, rješenjem o pokretanju prethodnog postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
Kako dužnik zadržava poslovnu sposobnost mogao bi unatoč pokretanja prethodnog postupka raspolagati imovinom na štetu vjerovnika. U svrhu sprječavanja takvog postupanja stečajni sudac može odrediti mjere osiguranja i to, ako to već nije učinio u rješenju o pokretanju prethodnog postupka, naknadnim rješenjem (nakon pokretanja stečajnog postupka), po službenoj dužnosti ili na zahtjev predlagatelja.
St-870/13 od 14. veljače 2014.godine potvrđeno rješenjem Pž-2107/14 od 12. ožujka 2014.

*

STEČAJNI POSTUPAK – OCJENJIVANJE VJEROJATNOSTI TRAŽBINE PREDLAGATELJA
Stečajni zakon – Članak 42.  (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Sud samo do donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka može ispitivati je li vjerovnik kao predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Nakon donošenja tog rješenja stečajni sudac više ne može ocjenjivati vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine, već samo postoji li jedan od stečajnih razloga.
VTS RH, Pž-4928/06 od 28. studenoga 2006. (TS Split St-1/04 od 6. srpnja 2006.)

*

STEČAJNI POSTUPAK – OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA BEZ VOĐENJA PRETHODNOG POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 42.stavak 3. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10)
Kad dužnik predloži otvaranje stečajnog postupka i uz taj prijedlog dosavi potvrdu pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa iz koje proizlazi dužnikova nesposobnost za plaćanje u smislu odredbe članka 4.stavak 4 i 6. Stečajnog zakona, stečajni sudac može (ali i ne mora) bez vođenja prethodnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka. Tada sud neće pozvati dužnika na predujmljivanje troškova prethodnog postupka.
Sud je dužan ocijeniti od kakvog je značenja činjenica da je dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio i dokaz poslovne banke o nesposobnosti dužnika za plaćanje, odnosno je li navedenim ispravama dužnik kao predlagatelj dokazao postojanje stečajnog razloga i mogućnosti otvaranja stečajnog postupka bez vođenja prethodnog postupka i o tome dati jasne razloge u obrazloženju rješenja. Isto tako stečajni sudac mora dati jasne razloge o iznosu zatraženog predujma, kako u pogledu visine, tako i vrste troškova koji će se iz uplaćenog predujma podmirivati.
VTS RH, Pž-3963/10 od 1.srpnja 2010. (TS Zagreb St-75/10 od 25.svibnja 2010.)

*

STEČAJNI POSTUPAK – PRETHODNI POSTUPAK I ODLUKE KOJE SE DONOSE U PRETHODNOM POSTUPKU

Stečajni zakon – Članak 42.  (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03)

Prethodni stečajni postupak provodi se radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka.

Ako se na ročištu da izjava o preuzimanju duga stečajnog dužnika stečajni sudac može rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga obustaviti stečajni postupak.

Ako se tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka stečajni sudac će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka.

“Prethodni postupak se provodi radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka (čl. 42. st. 1. Stečajnog zakona – Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00 i 123/03), što je znatno širi pojam od utvrđivanja postojanja stečajnih razloga, kako ga pogrešno tumači žalitelj. Tako se u okviru prethodnog postupka obvezatno održava ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka (čl. 49. SZ) na koje se pozivaju zastupnici dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa i privremeni stečajni upravitelj, a po potrebi i druge osobe radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. Ako se na tom ročištu da izjava o preuzimanju duga stečajnoga dužnika, stečajno vijeće može rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga obustaviti stečajni postupak (čl. 50. SZ-a). Prema odredbi iz čl. 63. st. 1. SZ-a, nadalje, ako se tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajno vijeće će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti, i na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 196. do 202. ovoga Zakona.”
VTS RH Pž-1945/03 od 8. travnja 2003. Godine

*

STEČAJNI POSTUPAK – ODBACIVANJE PRIJEDLOGA ZA OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA
Stečajni zakon – Članak 42. (Narodne novine broj 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06)
Sud će odbaciti vjerovnikov prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako vjerovnik ne učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.
VTS RH, Pž-7344/09 od 8.prosinca 2009. (TS Slavonski Brod St-33/09 od 3.studenog 2009.)