Članak 441.

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

________ ** ________

Raspravljanje u ovim parnicama ograničava se na utvrđivanje činjenica posljednjeg posjedovnog stanja i činjenice smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi posjeda, o savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda i o zahtjevu za naknadu štete prouzrokovane smetanjem posjeda.

Dopušteno je da se na prigovor tuženog raspravlja o tome da mu je tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili izmoljeno (vi, clam aut precario), no samo ako do dana kad je tuženi vratio posjed nisu protekli rokovi za traženje posjedovne zaštite pred sudom.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Ako određeni put nedvojbeno jest javno dobro, isključeno je stjecanje posjeda, a time i posjedovna zaštita na takvu zemljištu. Ako je javni put prestao biti javno dobro odlukom nadležnog tijela ili ako je faktički izgubio svojstvo i svrhu javnog dobra (što se može zaključiti naročito iz trajanja mirnog posjeda), pružit će se posjedovna zaštita u parnici za smetanje posjeda. Pravno stajalište sjednice Građanskog odjela VS, od 6.6.1990.

*

U tužbi zbog smetanja posjeda nije dopušteno postavljati tužbene zahtjeve petitorne naravi.

Županijski sud u Puli Gž 119/2013-2 od 17.1.2013.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

*

U parnicama radi smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

*

Pri odlučivanju o osnovanosti zahtjeva u sporu radi smetanja posjeda prava prolaza pravno je neodlučno ulaziti u ocjenu mogućnosti postojanja ili korištenja drugog prolaza ili javnog puta, jer se u parnici radi smetanja posjeda, izuzevši i iznimke opisane u stavu 2. člana 421. ZPP-a, utvrđuje samo činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, i jer je ocjena odnosnih okolnosti pravno relevantna u postupku koji se vodi po pravnim pravilima Zakona o nužnim prolazima.

*

Tužiteljev zahtjev za posjedovnu zaštitu samo posjeda kuće je kondemnatorni zahtjev i tužitelj ne može pokretati postupak samo da bi se utvrdilo da je određenog dana došlo do protupravne promjene postojećega posjedovnog stanja ili pak zahtjev za zabranu takvog i sličnog smetanja, a takav se zahtjev ne može postaviti jer su stranke nakon čina smetanja posebnom nagodbom i predajom ključa od ulaznih vrata zajedničke kuće uspostavile suposjed kuće.