Razlozi za protuovrhu
Članak 62.
(1) Nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:
- ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
- ako je tijekom ovršnoga postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu mimo suda tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
- ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
- ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sud neće prihvatiti ako se u pogledu onoga što je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraćanje više nije moguće.
(3) Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio određeni novčani iznos, ovršenik u prijedlogu za protuovrhu može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa.
(4) Prava na naknadu štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može ostvarivati u posebnoj parnici.
(5) Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnoga postupka.
(6) Ovršenik ne može prije proteka roka iz stavka 5. ovoga članka svoju tražbinu ostvarivati u parničnom postupku, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Ako je ovršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuovrha nije dopuštena, već ovršenik svoja moguća prava može ostvarivati u posebnoj parnici.
SUDSKA PRAKSA
____________________________________________________________
*
Postojanje mogućnosti protuovrhe ne isključuje pravo na podnošenje tužbe zbog stjecanja bez osnove. (VSRH Rev 323/2009-2 od 17. 3. 2011.)
*
“Prema odredbi čl. 58. st. 5. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00 i 173/03 – dalje: OZ) prijedlog za protuovrhu može se podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana kada je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnog postupka. Odredbom čl. 68. st. 1. OZ-a navedeno je da se postupak ovrhe smatra dovršenim, između ostaloga i provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava. Naime, u žalbi se navodi da je ovršenik tek dana 31. ožujka 2003. saznao da je ovrha provedena, kada je FINA stavila pečat na obrazac koji je FINA-i dostavio ovršenik i obrazac vratio ovršeniku, pa da stoga nije protekao subjektivni rok, a pogotovo da nije protekao objektivni rok. Naime, početak računanja objektivnog roka ovisi o objektivnoj činjenici – ovdje kada je ovrha provedena, i to neovisno o tome kada je ovršenik saznao da je ovrha provedena. Kako je taj objektivni rok nesumnjivo prošao, a nakon što je protekao objektivni rok, prijedlog za protuovrhu se više ne može podnijeti, to je potpuno irelevantno što je, ako je, ovršenik tek nakon proteka objektivnog roka, odnosno dana 31. ožujka 2003., saznao da je ovrha provedena.” Gžovr 36/2006-2
*
Ovršenik može podnijeti prijedlog za protuovrhu najkasnije u roku od godine dana od dovršetka ovršnog postupka. Za početak toka tog roka odlučno je vrijeme dovršetka (provedbe) posljednje ovršne radnje, neovisno od toga je li sud donio deklaratorno rješenje o dovršetku ovrhe. (VTSRH Pž-1070/08 od 10.7.2008.)
*
Ovršenik može podnijeti prijedlog za protuovrhu ako je tijekom ovršnog postupka mimo suda namirio tražbinu ovrhovoditelju, ali ne i u slučaju ako je tražbinu namirio prije pokretanja postupka. (VTSRH Pž-5632/05 od 24. 1. 2006.)
*
Ovršenik koji je prije pokretanja ovršnog postupka ispunio tražbinu ovrhovoditelja ne može u postupku protuovrhe tražiti vraćanje danog. Gžovr 1139/2005-2
*
Nakon što je protekao objektivni rok od godinu dana od dovršetka ovrhe ne može se podnijeti prijedlog za protuovrhu, iako nije protekao subjektivni rok. (ŽS Zg Gžovr- 36/2006)