Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika

Članak 65.

(1) Na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

  1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,
  2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,
  3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,
  4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,
  5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,
  6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,
  7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,
  8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,
  9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,
  10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

(2) Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

(3) Sud može na zahtjev ovrhovoditelja odgodu ovrhe uvjetovati davanjem primjerene jamčevine. Takav prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno.

(4) Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe.

(5) Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.

(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe.

(7) Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.

SUDSKA PRAKSA

____________________________________________________________

*

Smisao instituta odgode ovrhe je u tome da se onemogući nastanak onih situacija kada protuovrha objektivno ne bi bila moguća nakon provedbe ovrhe te valja razmotriti posljedice koje bi samo provođenje ovrhe imalo za ovršenika. Isplata predmetnog iznosa za ovršenika ne bi predstavljala okolnost zbog koje trpi nenadoknadivu štetu niti bi dovela do destabilizacije njegova poslovanja, a nije učinjeno vjerojatnim niti da se isti iznos ne bi mogao naplatiti od ovrhovoditelja eventualnom protuovrhom. (ŽS ZD Gž-2983/13 od 15. 1. 2014.)

*

Predmet razmatranja u ovom žalbenom postupku je odlučivanje o žalbi ovršenika protiv rješenja kojim je odbijen njihov prijedlog za odgodu ovrhe – u situaciji kada je već došlo do obustave ovrhe. Riječ je o inverzivnoj situaciji u kojoj je stadij odlučivanja o ovrsi vremenski nadživio stadij provedbe ovrhe, pa se postavlja pitanje (problem) odnosa izmedu obustave ovrhe i sudbine postupka povodom žalbe protiv rješenja donesenog povodom prijedloga za odgodu ovrhe koji je još u tijeku. Ovršni zakon (NN 57/96 i 29/99 – dalje: OZ) ne regulira taj odnos, pa stoga treba pribjeći argumentima procesne teorije, tj. opisanu situaciju treba rješavati primjenom općih pravila o pravnom interesu za ulaganje pravnih lijekova. Obustavom ovrhe stadij provođenja ovrhe (pa i u konkretnom slučaju kada provedba ovrhe, zbog nepredujmljenih troškova, nije niti započela) završava posvemašnjim uspjehom ovršenika, odnosno neuspjehom ovrhovoditelja. ovršenica u eventualnom nastavku postupka povodom žalbe protiv navedenog rješenja ne mogu, u pravilu, postići bolju zaštitu niti veću pravnu korist od one koju su polučili rješenjem o obustavi ovrhe. Štoviše, odluka o žalbi ne može, u pravilu, imati utjecaja čak ni na teret snošenja troškova postupka, jer su ovršenici već na temelju rješenja o obustavi postupka stekli pravo od ovrhovoditelja zahtijevati naknadu troškova ovrhe (čl. 14. st. 5. OZ). U kontekstu svega rečenog valja zaključiti da ovršenici – nakon što je ovrha obustavljena – više nemaju pravnog interesa da se dalje vodi postupak i odlučuje o njihovoj žalbi protiv rješenja donesenog povodom prijedloga za odgodu ovrhe. Zbog toga se njihova žalba protiv pobijanog rješenja ukazuje nedopuštenom (čl. 358. st. 3. ZPP), pa je temeljem odredbe čl. 367. ZPP u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ riješeno kao u izreci. Gžovr 456/2004-2

*

Nakon podnošenja ustavne tužbe o odgodi ovrhe do donošenja odluke povodom podnesene tužbe ovlašten je odlučivati Ustavni sud. (ŽS ZD Gž-2794/13 od 28. 6. 2013.)

*

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je za postupanje po prijedlogu za odgodu ovrhe nadležan upravni organ, jer se radi o prisilnoj naplati po upravnom rješenju jedinice lokalne samouprave u upravnom postupku pa da se o istom može odlučivati temeljem odredbi Općeg poreznog zakona, u kojem postupku se također supsidijarno primjenjuju odredbe Ovršnog zakona. (ŽS ZD Gž-410/13 od 26. 2. 2013.)

*

Kad je trgovački sud provođenje ovrhe na novčanim sredstvima protivnika osiguranja povjerio općinskom sudu, općinski je sud nadležan za odlučivanje o prigovoru treće osobe protiv ovrhe kao i o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe. Gr1 1000/2002-2

*

Kada je u tijeku postupak izmjene odluke s kojim će roditeljem živjeti dijete, pokrenut po ovršeniku zbog promijenjenih okolnosti a u skladu sa željom djeteta da više ne živi s ovrhovoditeljem već sa ovršenikom te sa jasno izraženim razlozima za to, tada je opravdano odgoditi provedbu ovrhe radi predaje djeteta roditelju (ovrhovoditelju) do pravomoćnog okončanja tog postupka ako i ostale okolnosti (mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb) ne upućuju da je to protivno interesima i dobrobiti maloljetnog djeteta. (ŽS BJ Gž-1194/12-2 od 23. 8. 2012).

*

Ocjenjujući koji je to primjereni iznos jamčevine kojim će na traženje ovrhovoditelja uvjetovati odgodu ovrhe predloženu od strane ovršenika, sud može zaključiti da davanje jamčevine uopće nije primjereno, u kojem slučaju odgodu ovrhe neće uvjetovati davanjem jamčevine. Gž 1408/2005-2

*

Opasnost nastupanja štete kao razlog za odgodu ovrhe mora biti učinjena vjerojatnom te da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe. (VTSRH Pž- 8139/2010 od 28.1.2011.)