Obustava ovrhe

Članak 72.

(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.

(2) Ovrha će se obustaviti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(3) Ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako sud utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.

(4) Rok za prigovor zbog razloga iz stavka 3. ovoga članka iznosi osam dana i počinje teći od dana kojega je ovršenik saznao da je ovrhom zahvaćen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogućnost ovrhe ograničena. Nakon isteka roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stavka 3. ovoga članka prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.

(5) Rješenjem o obustavi ovrhe ukinut će se sve provedene ovršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih osoba.

SUDSKA PRAKSA

____________________________________________________________

*

Činjenica da je ovršenik u likvidaciji, ne predstavlja razlog za obustavu ovršnog postupka.(ŽS VŽ Gž-2156/13-2 od 28. 8. 2013.)

*

Nema mjesta odgodi ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja, ukoliko su u trenutku donošenja odluke po ovrhovoditeljevom zahtjevu za odgodu, ispunjene zakonom propisane pretpostavke za obustavu ovrhe, a ispunjenje ovih pretpostavki nije posljedica povrede odredaba postupka počinjene od strane suda. Gž 1461/2004-2

*

Činjenica da je prema obavijesti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje rješenje o ovrsi stavljeno u redoslijed naplate, ne znači da je ovrha postala nemoguća ili da se iz drugih razloga ne može provesti. (ŽS Zg Gžovr-6085/13 od 12.12.2013.)

*

Okolnost da je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak koji je i dovršen, te da ovršenik kao pravna osoba više ne postoji, ne dovodi do obustave ovrhe, već se ovrha po prijedlogu ovrhovoditelja nastavlja protiv stečajne mase. Gžovr 287/2007-2

*

U slučaju kada pogrešna oznaka tvrtke trgovačkog društva kao ovršenika ne dovodi u pitanje identitet ovršenika, ta okolnost ne može biti razlogom za obustavu ovršnog postupka.(Vrhovni sud Republike Hrvatske Revt 148/2010-2 od 15.9.2010, Vrhovni sud Republike Hrvatske Revt 117/2010-2 od 27.10.2010.)

*

Predmet razmatranja u ovom žalbenom postupku je odlučivanje o žalbi ovršenika protiv rješenja kojim je odbijen njihov prijedlog za odgodu ovrhe – u situaciji kada je već došlo do obustave ovrhe. Riječ je o inverzivnoj situaciji u kojoj je stadij odlučivanja o ovrsi vremenski nadživio stadij provedbe ovrhe, pa se postavlja pitanje (problem) odnosa izmedu obustave ovrhe i sudbine postupka povodom žalbe protiv rješenja donesenog povodom prijedloga za odgodu ovrhe koji je još u tijeku. Ovršni zakon (NN 57/96 i 29/99 – dalje: OZ) ne regulira taj odnos, pa stoga treba pribjeći argumentima procesne teorije, tj. opisanu situaciju treba rješavati primjenom općih pravila o pravnom interesu za ulaganje pravnih lijekova. Obustavom ovrhe stadij provođenja ovrhe (pa i u konkretnom slučaju kada provedba ovrhe, zbog nepredujmljenih troškova, nije niti započela) završava posvemašnjim uspjehom ovršenika, odnosno neuspjehom ovrhovoditelja. ovršenica u eventualnom nastavku postupka povodom žalbe protiv navedenog rješenja ne mogu, u pravilu, postići bolju zaštitu niti veću pravnu korist od one koju su polučili rješenjem o obustavi ovrhe. Štoviše, odluka o žalbi ne može, u pravilu, imati utjecaja čak ni na teret snošenja troškova postupka, jer su ovršenici već na temelju rješenja o obustavi postupka stekli pravo od ovrhovoditelja zahtijevati naknadu troškova ovrhe (čl. 14. st. 5. OZ). U kontekstu svega rečenog valja zaključiti da ovršenici – nakon što je ovrha obustavljena – više nemaju pravnog interesa da se dalje vodi postupak i odlučuje o njihovoj žalbi protiv rješenja donesenog povodom prijedloga za odgodu ovrhe. Zbog toga se njihova žalba protiv pobijanog rješenja ukazuje nedopuštenom (čl. 358. st. 3. ZPP), pa je temeljem odredbe čl. 367. ZPP u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ riješeno kao u izreci. Gžovr 456/2004-2

*

Ovrhu radi ostvarenja nenovčane tražbine na predaju određene pokretne stvari (traktora) koja se nalazi kod ovršenika, nije moguće provesti u odsutnosti ovrhovoditelja sa uredovanja zakazanog radi oduzimanja pokretnine od ovršenika, pa njegov izostanak sa tog uredovanja čini provedbu ovrhe nemogućom, i predstavlja razlog za njenu obustavu. (ŽS BJ Gž-274/10-2 od 16. 3. 2010.)