Članak 83.
Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlaštenje kad je ono potrebno, zatražit će da nadležni centar za socijalnu skrb postavi skrbnika parnično nesposobnoj osobi odnosno pozvat će zakonskog zastupnika da pribavi posebno ovlaštenje ili će poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnično nesposobna stranka bila pravilno zastupana.
Sud može odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog člana.
Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog čije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za stranku.
Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako određeni rok bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice.
Protiv rješenja kojim se naređuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopuštena žalba.
________ ** ________
Sud ima obvezu po službenoj dužnosti paziti na stranačku i parničnu sposobnost i na pravilno zastupanje poslovno nesposobnih osoba.
Ovom odredbom predviđena je aktivna uloga suda u otklanjanju nedostataka u svezi sa stranačkom odnosno parničnom sposobnošću i u svezi sa zastupanjem parnično nesposobnih osoba. Ovi nedostaci su procesne smetnje za vođenje postupka, ali sud nije ovlašten tužbu odbaciti prije nego poduzme odgovarajuće mjere za otklanjanje ovih nedostataka.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
Članak 83. st. 1.
Međutim, nije bilo osnove da se tužba prvotužitelja odbacuje i u odnosu na prvotuženika kojemu je prvostupanjski sud svoje rješenje od 18. studenog 1999. godine uputio diplomatskim putem, no prema stanju sudskog spisa ne proizlazi da bi se to rješenje vratilo sudu kao neuručeno, pa nije bilo razloga da prvostupanjski sud tužiteljima nalaže da sudu dostave točnu adresu prvotuženika u roku od 60 dana uz prijetnju nastupa pravnih posljedica prema odredbi čl. 83. st. 5. ZPP. Stoga je odbacivanjem tužbe prvotužitelja prema prvotuženiku došlo do bitne povrede odredaba parničnog postupka, pa je valjalo djelomičnim prihvaćanjem revizije prvotužitelja ukinuti nižestupanjska rješenja u dijelu u kojem je odbačena tužba prvotužitelja prema prvotuženiku i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje (čl. 394. st. 1. u vezi čl. 400. st. 4. ZPP).
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Revt 164/03-2
*
Kaznionice nemaju pravnu osobnost, zbog čega ne mogu biti stranka u postupku, već je u tom slučaju stranka Republika Hrvatska zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 519/10-2 od 1. VI.2010.
*
Podružnica trgovačkog društva nije pravna osoba. Poslovanjem podružnice prava i obveze stječe trgovačko društvo. Parnični sud ne može podružnici priznati stranačku sposobnost.
“Žalitelj (podružnica trgovačkog društva) u žalbi inzistira da mu se prizna svojstvo stranke u postupku prema odredbi članka 77. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99) prema institutu jus standi in judicio, iako odredbe Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/)3 i 34/99 izričito upućuju kako se koristi tvrtka podružnice i kako posluje i pod kojom tvrtkom podružnica. Prema odredbi članka 26. ZTD-a podružnica može poslovati pod svojom tvrtkom, a tvrtka podružnice mora sadržavati: 1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trgovačkog društva, 2. naznaku djelatnosti podružnice, 3. riječi iz koje je vidljivo da se radi o podružnici. Odredba članka 7. stavak 3. određuje da podružnice nisu pravne osobe i njihovim poslovanjem prava i obaveze stječe društvo, a podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. Stoga je u pravu prvostupanjski sud kada je pozivao tužitelja na ispravak naziva tvrtke tužitelja, i kada tužitelju nije priznao svojstvo stranke u postupku. Naime, odredba stavka 2. članka 77. ZPP-a određuje da se posebnim propisima određuje tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba, a u stavku 3. određuje se da parnični sud može iznimno pravnim učinkom u određenoj parnici priznati svojstvo stranke i u onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost, i određuje za to uvjete. U ovom konkretnom slučaju i predmetu, posebnim propisom, odnosno Zakonom o trgovačkim društvima, kao što se navodi u obrazloženju prvostupanjske presude izričito je određeno da podružnice nisu pravne osobe (članak 7. stavak 3. ZTD-a). Stoga parnični sud ne može koristiti iznimku iz odredbe stavka 3. članka 77. za davanje svojstva pravne osobnosti podružnici.”
VTS RH, Pž-2617/00 od 24. listopada 2000.
*
Članak 83. stavak 1.
Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (NN-Međunarodni ugovori br. 3/97 od 13.2.1997.) Republika Hrvatska priznala je pravnu osobnost Katoličke crkve i javnu pravnu osobnost svih crkvenih ustanova koje imaju takvu pravnu osobnost prema odredbama kanonskog prava. Prema tome, Oratorij Sv. F.N. jest pravna osoba i ima stranačku sposobnost kao jedna od pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj. Županijski sud u Splitu Gžst 82/2010 od 10.11.2011.
*
Zakonski zastupnik može zastupati samo stranku koja nema parničnu sposobnosti, ali se postavljanjem zakonskog zastupnika ne može nadomjestiti nedostatak stranačke sposobnosti. ŽS u Zlataru, Gž 1711/2009-2 od 20.1.2010.
*
Sud ne može odbaciti tužbu tužiteljice zbog toga što je nad tuženikom zaključen postupak likvidacije ako tuženik nije brisan kao pravna osoba u sudskom registru. ŽS u Varaždinu, Gž 97/03 od 28.1.2003.
*
U slučaju kada tužbu podnese podružnica trgovačkog društva, sud je dužan pozvati tužitelja da ispravno označi naziv trgovačkog društva. Sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti, jer se ne radi o neotklonjivom procesnom nedostatku. VTS RH, Pž-3447/97 od 21. travnja 1998.
*
Umrla osoba ne može imati svojstvo stranke u parnici. ŽS u Vukovaru, Gž 2416/04 od 4.1.2005.
*
Kad tužitelj ispravi tužbu na način da umjesto nepostojeće stranke kao stranku označi osobu koja može biti stranka u postupku, radi se o otklanjanju nedostataka u tužbi, a ne o subjektivnoj preinaci tužbe. Eventualno tuženikovo protivljenje uklanjanju tih nedostataka nema utjecaja na vođenje postupka.
VTS RH, Pž-868/09 od 25.veljače 2009. (TS Karlovac P-141/02 od 30.prosinca 2008.)
*
Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, nije ovlašten odbciti tužbu prije nego što je poduzeo odgovarajuće mjere radi otklanjanja tog nedostatka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 202/00 od 5.7.2001.
*
Označavanje pravnog sljednika osobe koja u vrijeme kad je tužena nije postojala, nema značenje podnošenja nove tužbe. VS, Revr 766/04 od 6.4.2005.
*
Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, nije ovlašten odbaciti tužbu prije nego što je poduzeo odgovarajuće mjere radi otklanjanja tog nedostatka.
“Rješenjem suda prvoga stupnja odbačena je tužiteljeva tužba. Sud drugog stupnja potvrdio je rješenje suda prvoga stupnja.
Protiv rješenja suda drugoga stupnja tužitelj je izjavio reviziju zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje preinači u smislu navoda revizije.
Revizija je osnovana.
Sudovi nižega stupnja su u razlozima svojih odluka izrazili pravni stav da Nadzorni odbor trgovačkog društva nema stranačku sposobnost, odnosno sud drugog stupnja je izrazio daljnji stav da bi se on mogao naći u aktivnoj ulozi u parnici protiv trgovačkog društva, ali nikako da ne bi mogao biti na pasivnoj strani u takvoj parnici.
Po odredbi čl. 40. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine”, broj I11/93, dalje ZTD) trgovački sud je nadležan za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave ili Nadzornog odbora društva i Društva ili njegovih članova koji nastaju u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo.
Prema tome, po tom zakonskom propisu stranačku sposobnost imaju članovi uprave i članovi Nadzornog odbora društva, ali ne Nadzorni odbor kao takav koji po odredbi čl. 263. spomenutog zakona nadzire vođenje Društva.
Iz prije iznijetih okolnosti proizlazi da je sud prvoga stupnja utvrdio da osoba koja se pojavljuje kao stranka, u konkretnom slučaju Nadzorni odbor, ne može biti stranka u postupku, međutim, taj se nedostatak može otkloniti, pa je po odredbi čl. 83. st. 1. Zakona o parničnom postupku taj sud trebao pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili je sud mogao poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.
Po odredbi st. 3. toga članka navedenog zakona sud može odrediti stranci rok za otklanjanje navedenih nedostataka, a po st. 5. navedenoga članka, u slučaju ako određeni rok bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaćene spomenutim nedostatkom i odbaciti tužbu ukoliko takav nedostatak sprječava daljnje vođenje parnice.
Prema tome, sud je ovlašten odbaciti tužbu tek ukoliko bi bezuspješno protekao rok u kojem je pozvao tužitelja da otkloni nedostatak.
Kako u ovom slučaju prvostupanjski sud nije tako postupio, a ni drugostupanjski koji je potvrdio rješenje o odbacivanju tužbe, bez prethodnog pozivanja stranke da otkloni nedostatak, došlo je do bitne povrede odredaba parničnog postupka predviđene u čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 83. Zakona o parničnom postupku, pa je stoga reviziju tužitelja kao osnovanu trebalo prihvatiti, ukinuti rješenja sudova nižega stupnja i predmet vratiti sudu prvog stupnja da postupi u skladu sa prije navedenim propisom.” Vs, II Rev 202/00 od 05. 07. 2001.
*
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 868/09 od 25.2.2009. (TS Karlovac P-141/02 od 30.12.2008.)
*
Jedna osoba ne može u parnici istovremeno imati ulogu tužitelja i tuženika. VS, Gž 5/06 od 22.2.2006.
*
Kad je tužba podnesena protiv nekoga tko ne može biti stranka u postupku, pa tužitelj u roku koji je odredio sud kao tuženika naznači osobu koja ima stranačku sposobnost, riječ je o ispravku, a ne o subjektivnoj preinaci tužbe. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1245/2008-2 od 8.4.2009.
*
Označavanje osobe koja kao tuženik može biti stranka u postupku (označavanje pravnog sljednika osobe koja u vrijeme podnošenja tužbe više nije postojala) nema značenje podnošenja nove tužbe.
Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 766/2004-2 od 6.4.2005.
*
Prodajom stečajnog dužnika stečajni se postupak obustavlja protiv dužnika, a nastavlja se protiv stečajne mase radi namirenja vjerovnika. Stoga se tužba u parnici ne može odbaciti uz obrazloženje da tuženi (stečajni dužnik) više ne postoji. Dužnik je prodan kao pravna osoba i prodajom to svojstvo nije izgubio.
VTS RH, Pž-1640/94 od 20. rujna 1994.
*
Kad je tužba podnesena protiv samostalne obrtničke radnje koja nema svojstvo pravne osobe pa tužitelj naknadno kao tuženika naznači kao vlasnika te radnje, time tužba nije preinačena nego ispravljena. VS, Revt 8/07 od 22.5.2007.
*
Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnog suca. Ako je ta tužba podnesena bez odobrenja stečajnog suca, sud će pozvati stečajnog upravitelja (putem odvjetnika po članku 83. Zakona o parničnom postupku) da pribavi potrebno odobrenje stečajnog suca. U slučaju da stečajni upravitelj u sudskom roku to ne učini, sud će tužbu odbaciti i ukinuti radnje koje su provedene u postupku. VTS, Pž 1510/08 od 16.10.2008.
*
Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje o obustavi ovrhe, a da istovremeno nije uopće utvrdio kada je ovršenik umro, jer o navedenoj činjenici ovisi daljnja odluka suda, a koja, ni u kom slučaju, ne može biti obustava ovrhe. Naime, ukoliko je ovršenik umro prije podnošenja ovršnog prijedloga, onda nema nikakve dvojbe da je ovrhovoditelj podnio ovršni prijedlog protiv osobe koja nema stranačku sposobnost, pa dakle, ne može biti niti nositelj procesnih prava i dužnosti, jer se stranačka sposobnost stječe rođenjem, a gubi smrću. Prema tome, ukoliko je ovršenik umro prije podnošenja prijedloga za ovrhu, prijedlog ovrhovoditelja valjalo bi odbaciti kao nedopušten, jer je podnesen protiv osobe koja nema stranačku sposobnost, a niti se taj nedostatak može otkloniti (čl. 83. st. 5. Zakona o parničnom postupku u vezi sa čl. 19. Ovršnog zakona), međutim, u slučaju da je ovršenik umro nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, prvostupanjski sud u tom slučaju bio bi dužan prekinuti ovršni postupak, na način kako je to određeno odredbom čl. 212. Zakona o parničnom postupku.
*
Kaznionice nemaju pravnu osobnost, zbog čega ne mogu biti stranka u postupku, već je u tom slučaju stranka Republika Hrvatska zastupana po nadležnom državnom odvjetništvu.
Županijski sud u Varaždinu, Gž. 519/10-2 od 1. VI.2010.
BILJEŠKE
______________________________________________________________
*
Smrt stranke koja je izdala punomoć od različitog je učinka na prava punomoćnika u postupku: ako je izdana za vođenje postupka u strogo osobnim, neprenosivim pravima, njena važnost prestaje smrću osobe o čijim se neprenosivim pravima postupak vodi, pa prestaje i postupak o tim pravima.
*
Prigovor nedostatka aktivne legitimacije je materijalnopravne prirode pa u slučaju njegove osnovanosti sud odbija tužbeni zahtjev, a ne odbacuje tužbu.
*
Kad tužitelj ispravi tužbu na način da umjesto nepostojeće stranke kao stranku označi osobu koja može biti stranka u postupku, radi se o otklanjanju nedostataka u tužbi, a ne o subjektivnoj preinaci tužbe. Eventualno tuženikovo protivljenje uklanjanju tih nedostataka nema utjecaja na vođenje postupka.
*
Stranka u postupku može biti svaka fizička ili pravna osoba (čl. 77. st. 1. ZPP-a).
Kako trgovačka ili zanatska radnja nije pravna osoba, sud će postupiti na način propisan u čl. 83. ZPP-a. Pri tome se napominje da sud ne može temeljem čl. 77. st. 3. priznati zanatskoj radnji svojstvo stranke svojom odlukom iz razloga što prava i obveze temeljem sklopljenih pravnih poslova preuzima obrtnik (fizička osoba) a ne radnja.
*
Ukoliko je dostavnica vraćena s napomenom «primatelj umro» sud je dužan utvrditi kada je ovršenik umro (prije podnošenja ovršnog prijedloga ili nakon podnošenja ovršnog prijedloga sudu) jer o toj činjenici ovisi daljnja odluka suda.
*
Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, tužbu može odbaciti tek pošto bezuspješno poduzme propisane mjere radi otklanjanja tog nedostatka.
*
Kad je tužba podnesena protiv nekoga tko ne može biti stranka u postupku, pa tužitelj u roku koji je odredio sud kao tuženika naznači osobu koja ima stranačku sposobnost, riječ je o ispravku, a ne o subjektivnoj preinaci tužbe.