STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Članak 77.

Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

Posebnim propisima određuje se tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba.

Parnični sud može, iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog članka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovog člana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopuštena posebna žalba.

________ ** ________

U parničnom postupku sudjeluju dvije stranke, a parnici prethodi spor između stranaka o pravima i obvezama iz određenog pravnog odnosa. Pravni interesi stranaka u parnici, u pravilu, su suprotni.

Stranke u parnici označavaju se kao tužitelj (lat. actor) i tuženi (lat. reus), pri čemu je tužitelja strana koja od suda traži zaštitu svojih subjektivnih prava a tuženi je strana prema kojoj se taj zahtjev ostvaruje.

Iznimno se parnica pokreće i kad ne postoje suprotni interesi između stranaka (slučajevi kada za promjenu prava ili pravnog odnosa nije dovoljna suglasnost stranaka već je nužna odluka suda (npr. bračni sporovi pokrenuti sporazumnim prijedlogom). Spor najčešće potječe iz pravnog odnosa koji postoji mjeđu strankama a može se odnositi na pravni odnos između trećih osoba, ako stranke iz postojanja odnosno nepostojanja tog pravnog odnosa izvode određeno pravo.

Više osoba može jednom tužbom tužiti odnosno biti tužene (čl. 196).

Svojstvo stranke u postupku priznato je svim fizičkim i pravnim osobama, odnosno svim subjektima koji po pravilima materijalnog prava mogu biti nosioci prava i obveza. Fizičke osobe to svojstvo stječu rođenjem a gube smrću. Sve su pravne osobe pravno sposobne pa im procesno pravo priznaje stranačku sposobnost. Pravna sposobnost društvenih subjekata koji nisu fizičke osobe ovisi od toga da li im pravni poredak priznaje svojstvo pravne osobe. Oni koji nisu pravne osobe nemaju pravne, pa ni stranačke sposobnosti.

Sudska praksa je običavala priznavati svojstvo stranke u parnici onim oblicima udruživanja koji su posjedovali određenu imovinu i ovlaštenje da njome raspolažu u granicama zakona. Inače to i predstavlja atribute pravne osobe koji su nužni za sudjelovanje u pravnom prometu.

Za razliku od stranačke sposobnosti, stvarna legitimacija u sporu je materijalnopravni odnos stranke prema predmetu spora, tj. svojstvo određene osobe da je učesnik određenog građanskopravnog odnosa i da joj iz tog odnosa pripada određeno građanskopravno ovlaštenje ili da je tereti određena obveza. Tužitelj je aktivno legitimiran ako je on nositelj prava koje je predmet spora, a tuženi je pasivno legitimiran ako na njemu leži obveza koja odgovara tom pravu. O stvarnoj legitimaciji sud vodi računa po službenoj dužnosti (osim u situaciji kad tuženi prizna tužbeni zahtjev) jer stvarna legitimacija ovisi od materijalnog prava koje se primjenjuje na određeno činjenično stanje.

U slučaju nedostatka bilo aktivne bilo pasivne legitimacije o zahtjevu se meritorno odlučuje i zahtjev se presudom odbija (osim u sporu zbog smetanja posjeda gdje se meritorno odlučuje rješenjem). Nedostatak stvarne legitimacije ne predstavlja procesnu smetnju kao što je to slučaj kod nedostatka stranačke sposobnosti.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

Promjenom tvrtke ne mijenja se identitet pravne osobe kao stranke. VS, Rev 491/07 od 26.9.2007.

Stranka u parničnom postupku ne može biti obrt, već samo obrtnik kao fizička osoba koja je nositelj obrta. Sukladno tome, tužitelj u tužbi kao stranku mora naznačiti imenom i prezimenom obrtnika, a zatim naziv i oznaku obrta. Ako stranka u tužbi nije tako označena, već je najprije naveden naziv i oznaka obrta, a zatim ime i prezime obrtnika, sud po takvoj tužbi ne može postupati, a ako postupa time čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 8. Zakona o parničnom postupku.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 3648/04 od 25.1.2007.

Čl. 77. st. 1.

Zajednički odvjetnički ured nema parničnu sposobnost jer nije pravna niti fizička osoba.

„Ovaj sud nalazi da tužitelj nije na valjan način opravdao postojanje svoje parnične sposobnosti; naprotiv, iz sadržaja odredbi Zakona o odvjetništvu (NN.9/94; 117/08; 50/09; 75/09; 18/11) proizlazi da Zajednički odvjetnički uredi posluju temeljem međusobnog uređenja prava i obveza u vezi čega sklapaju ugovor u pisanom obliku (tada se mogu na taj način i upisati u Odvjetničku komoru (čl. 25. Zakona o odvjetništvu). Člankom 27. st. 1 i 2 Zakona o odvjetništvu propisano je da se odvjetnička društva osnivaju kao javna trgovačka društva, te ona imaju svojstvo pravne osobe. Prema tome, Zajednički odvjetnički ured nije pravna osoba, niti je fizička osoba, a stranka u parničnom postupku može biti samo fizička ili pravna osoba (čl. 77. st. 1 ZPP-a), odnosno posebnim propisima može biti određeno tko može biti stranka u postupku osim fizičkih i pravnih osoba, a u konkretnom slučaju Zakon o odvjetništvu ne određuje da to može biti i Zajednički odvjetnički ured. Prema čl. 77. st. 3 ZPP-a parnični sud može iznimno s pravnim učinkom u određenoj parnici priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema stavku 1 i 2 tog članka, ako utvrdi da obzirom na predmet spora, koji u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha.” Županijski sud u Varaždinu, Gž.2406/12-2 od 04. siječnja 2013.

Tek brisanjem iz sudskog registra, a ne pravomoćnošću rješenja o zaključenju stečajnog postupka, trgovačko društvo prestaje postojati pa nakon toga više ne može biti stranka u postupku. VTSRH, Pž 8007/05 od 18.1.2006.

Zakonski zastupnik može zastupati samo stranku koja nema parničnu sposobnost, ali se postavljanjem zakonskog zastupnika ne može nadomjestiti nedostatak stranačke sposobnosti. ŽS u Zlataru, Gž 1711/2009-2 od 20.1.2010.

U postupku kojeg su pokrenuli suvlasnici stambene zgrade radi naplate sredstava zajedničke pričuve sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tužitelji moraju biti svi preostali suvlasnici stambene zgrade i to poimenično naznačeni.

VTS RH, Pž-5319/06 od 17.rujna 2008. (TS Šibenik P-140/06 od 4.srpnja 2006.)

Određenoj društvenoj tvorevini koja nije pravna osoba sud može priznati svojstvo stranke s pravnim učinkom u konkretnoj parnici samo ako u suštini udovoljava bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti. Takvim uvjetima ne udovoljava poslovna jedinica poduzeća jer je ona dio poduzeća kao pravne osobe. Poslove koje poduzima poslovna jedinica su poslovi poduzeća, pa i u parnici kao stranka može biti poduzeće, a ne njegov dio (poslovnica).

Kad presuda sadrži oznake tvrtke obrta i vlasnika obrta, stranka u postupku je vlasnik obrta neovisno o tome koja se od navedenih oznaka nalazi na prvom, a koja na drugom mjestu.VS, Rev 1142/2008-2 od 21.4.2010.

Članak 77. u vezi sa člankom 83.

Kad je tužba podnesena protiv tuženika koji je umro prije podnošenja tužbe pa tužitelj naknadno ispravi tužbu i kao tuženike naznači njegove nasljednike, sud nije ovlašten takvu tužbu odbaciti, jer je riječ o otklonjivom procesnom nedostatku stranačke sposobnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev x 940/2011-4 od 7.12.2011.

Stranka u postupku može biti pravna osoba – trgovačko društvo i to naznačeno tvrtkom koja je upisana u sudskom registru. Ako je prije podnošenja tužbe trgovačko društvo u sudskom registru promijenilo tvrtku, tužitelj u tužbi mora naznačiti tu tvrtku trgovačkog društva, a ne ranije upisanu tvrtku.

VTS RH, Pž-5632/07 od 5.prosinca 2008. (TS Zagreb P-660/06 od 13.lipnja 2007.)

Članak 77. st. 3.

Žalba je osnovana.

Predmetnom tužbom tužitelj je zatražio poništenje izbora za Radničko vijeće J. d.d. iz Z., koji su provedeni u razdoblju od 3. ožujka 2004. godine do 31. ožujka 2004. godine, ističući niz nepravilnosti u provođenju postupka izbora zbog kojih smatra da su nezakonito i nepravilno provedeni.

Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev utvrdivši da je u provođenju izbora za Radničko vijeće došlo do teškog kršenja odredaba Zakona o radu (“Narodne novine” br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03 – u daljnjem tekstu; ZR) koje u smislu odredaba čl. 148. st. 2. ZR mogu imati i u ovom slučaju imaju za posljedicu ništavost izbora u smislu odredaba čl. 148. st. 2. ZR.

Neke od tih povreda stavljaju se na teret Radničkom vijeću, a neke od njih izbornom odboru, sve to u svezi sa sadržajem obveza i ovlaštenja koja pojedina tijela imaju u provođenju izboru za Radničko vijeće, prema odredbama Zakona o radu i odredbama Pravilnika o provođenju izbora za Radničko vijeće (“Narodne novine” br. 12/02 – u daljnjem tekstu: Pravilnik o provođenju izbora).

Prema odredbama čl. 158. st. 1. Zakona o radu Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat može od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teškog kršenja odredaba ovog Zakona o provođenju izbora za radnička vijeća koje je utjecalo na rezultate izbora poništi provedene izbore.

Iako je odredbama čl. 158. st. 1. ZR propisana samo aktivna legitimacija za podnošenje takvog zahtjeva, prema stajalištu ovog suda, pasivno je legitimirana u tom postupku ona osoba kojoj se može staviti na teret teško kršenje odredaba Zakona o radu u provođenju izbora za članove Radničkog vijeća, koje je utjecalo na rezultate izbora.

Pri tome treba uzeti u obzir i odredbe čl. 77. st. 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP) koje ovlašćuju sud, da iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koje nemaju stranačku sposobnost.

To znači, da i u postupcima za poništenje izbora za Radničko vijeće koji se vode u smislu čl. 158. ZR sud može priznati stranačku sposobnost osobi kojoj se stavlja na teret teško kršenje odredaba Zakona o radu u provođenju izbora za članove Radničkog vijeća koje su utjecale na rezultate izbora.

Slijedom izloženog treba smatrati da je tuženik u ovom predmetu pasivno legitimiran glede onih povreda koje se stavljaju na teret Radničkom vijeću, pa je utoliko neosnovan prigovor tuženika o pomanjkanju njegove pasivne legitimacije u ovom sporu.

U primjeni čl. 158. st. 1. Zakona o radu treba imati na umu da za primjenu sankcije poništenja izbora za Radničko vijeće nije dovoljno da je došlo do kršenja odredaba Zakona o radu o provođenju izboru, već je nužno da je ono utjecalo na rezultate izbora, pa je upravo utjecaj tih povreda na rezultate izbora ona pretpostavka koja mora biti kumulativno ispunjena da bi se mogao prihvatiti tužbeni zahtjev za poništenje provedenih izbora.

Treba još dodati, a u svezi s prigovorom tužitelja da tuženik, kao obični umješač, nije ovlašten izjaviti žalbu, odnosno da je njegovu žalbu trebalo odbaciti, da navedeni prigovori tužitelju nisu osnovani. To stoga, jer je i običan umješač ovlašten izjaviti žalbu (čl. 208. ZPP), koja je žalba u ovom slučaju dostavljena i tuženiku kao stranci kojoj se umješač pridružio, pa treba smatrati da se tuženik suglasio s tom žalbom.

Slijedom svega izloženog, žalbu je trebalo uvažiti i temeljem odredaba čl. 373. st. 1. toč. 4. ZPP, odlučiti kao u izreci. VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Gž 32/05-2

Suvlasnici stambene zgrade nemaju stranačku sposobnost, već stranačku sposobnost ima svaki od suvlasnika zbog čega je kao tužitelje potrebno ponaosob navesti sve suvlasnike koji podnose tužbu.

Sud prvog stupnja utvrđuje da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu naznačen kao „suvlasnici zgrade u Koprivnici, Ivana Generalića bb”, te da naznaka ovrhovoditelja nije u skladu s odredbom čl. 77. st. 1. ZPP-a, koji se u ovršnom postupku primjenjuje u smislu čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona. Sud utvrđuje da je zaključkom od 13. srpnja 2005. godine sud pozvao ovrhovoditelja da ispravi prijedlog na način da kao ovrhovoditelja naznači fizičku ili pravnu osobu koja može biti stranka u postupku, te ga je upozorio na posljedice ne postupanja po zaključku. Kako ovrhovoditelj prijedlog nije ispravio u skladu sa zaključkom suda, sud prvog stupnja prijedlog je kao nepotpun odbacio temeljem odredbečl. 109. st. 4. ZPP-a.

Činjenična utvrđenja, kao i pravnu ocjenu suda prvog stupnja, kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

Neosnovani su žalbeni navodi ovrhovoditelja o tome da je sud zaključkom trebao pozvati ovrhovoditelja da dostavi podatak o imenima svih suvlasnika zgrade, jer je po ocjeni ovog suda sud pravilno zaključkom od 13. srpnja 2005. godine pozvao ovrhovoditelja da ispravi prijedlog na način da kao stranku navede fizičku ili pravnu osobu, a u smislu odredbe čl. 77. st. 1. ZPP-a, jer stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Naime, i po ocjeni ovog suda naznaka ovrhovoditelja kao „suvlasnika zgrade” nije u skladu s odredbom čl. 77. st. 1. ZPP-a, zbog čega takva naznaka ovrhovoditelja čini prijedlog za ovrhu nerazumljivim u smislu odredbe čl. 106. st. 2. ZPP-a, jer ne sadrži sve ono što ta odredba propisuje. Po ocjeni ovog suda podnositelj prijedloga za ovrhu trebao je kao ovrhovoditelja naznačiti imenom i prezimenom suvlasnike zgrade koji podnose prijedlog, te je bio dužan naznačiti i sve ostale podatke u smislu odredbe čl. 106. st. 2. ZPP-a, da bi se po prijedlogu moglo postupati.

Kako po zaključku suda podnositelj prijedloga za ovrhu nije ispravio prijedlog, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu čl. 109. st. 4. ZPP-a kada je prijedlog kao nepotpun odbacio. ŽS u Koprivnici, Gž-1757/05-2 od 04. studenog 2005. godine

Podružnica trgovačkog društva nije pravna osoba pa stoga ne može biti stranka u postupku. VTSRH, Pž 4399/03 od 20.6.2003. .

Kad je u presudi kao stranka naznačena banka i njena podružnica, svojstvo stranke ima banka, a njenoj podružnici nije pritom priznata stranačka sposobnost. VS, Rev 690/02 od 24.11.2004.

Ako u sporu sudjeluje kao stranka pravna osoba koja je u stečaju, ona mora biti označena sukladno odredbama članka 13 i 18. Zakona o trgovačkim društvima. U slučaju da je ta stranka nakon zaključenja stečajnog postupka brisana iz sudskog registra, u postupku kao stranka može sudjelovati samo stečajna masa bivšeg stečajnog dužnika jer joj Stečajni zakon priznaje stranačku sposobnost.

Međutim, dok pravna osoba koja je u stečaju postoji, to jest dok je ona upisana u sudskom registru, stranka u postupku može biti samo ta pravna osoba – stečajni dužnik, a ne njegova stečajna masa. U tom slučaju, sud ne može donijeti presudu u kojoj bi kao stranku istodobno naznačio pravnu osobu u stečaju i stečajnu masu stečajnog dužnika. VTS RH, Pž-114/10 od 28.siječnja 2010. (TS Split P-1406/08 od 16.lipnja 2009.)

Gašenjem obrta vlasnik obrta (obrtnik) ne oslobađa se obveze prema vjerovnicima obrta, već on i nadalje kao fizička osoba odgovara za obveze proizašle djelovanjem obrta. VTSRH, Pž 3642/03 od 5.4.2006.

Osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi ako tužitelj zahtijeva naknadu izvan ugovorne štete u stranoj valuti.

VTS RH, Pž-3131/94 od 17. listopada 1995.

Nepoznati nasljednici nisu osobe čiji identitet je određen njihovim osobnim imenom i prezimenom (ili drugim osobnim identifikacijskim podacima) pa stoga ne mogu biti ni stranka u postupku – već je to umjesto njih privremeni skrbnik (staratelj) ostavine umrle osobe, koji je ovlašten u njihovo ime tužiti i za njih biti tužen.

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-3027/12-2, od 28. VIII. 2013.

Podružnica trgovačkog društva nije pravna osoba pa zato ona ne može biti stranka u postupku. Umjesto podružnice, stranka u postupku može biti samo trgovačko društvo.

VTS RH, Pž-1029/10 od 23.ožujka 2010. (TS Zagreb P-5707/07 od 8.prosinca 209.)

Tužitelj označen kao obrt nema stranačku sposobnost pa ne može biti stranka u postupku. (ŽS u Rijeci, Gž 675/01 od 12.12.2001. – IO 2/01-173; VTSRH, Pž 3013/02 od 4.5.2004. .

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ima položaj stranke u postupku kad mu je stranačka sposobnost priznata posebnim propisima. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 930/2008-2 od 16.4.2013.

Nastankom društva u procesu pretvorbe prestaje postojati poduzeće s društvenim kapitalom i ono gubi stranačku sposobnost. VS, Rev 2585/95 od 12.4.2000.

Zajednički odvjetnički ured nema svojstvo pravne osobe pa zbog toga ne može biti stranka u postupku. Umjesto zajedničkog odvjetničkog ureda stranke u postupku mogu biti samo odvjetnici iz tog ureda koji solidarno odgovaraju za obveze nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

VTS RH, Pž-3325/06 od 15.rujma 2009. (TS Split P-1026/05 od 2.ožujka 2006.)

Nadzorni odbor trgovačkog društva nema stranačku sposobnost. VS, II Rev 202/00 od 5.7.2001. .

Članak 77. Članak 80. Članak 82.

Zakonski zastupnik, može zastupati samo stranku koja nema parničnu sposobnost, ali se postavljanjem zakonskog zastupnika ne može nadomjestiti nedostatak stranačke sposobnosti.

Županijski sud u Zlataru Gž 1711/2009-2 od 20.1.2010.

Nadzorni odbori trgovačkog društva nemaju stranačku sposobnost. “Po odredbi čl. 40. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine”, broj 111/93, dalje ZTD) trgovački sud je nadležan za rješavanje sporova između predsjednika i članova uprave ili Nadzornog odbora društva i Društva ili njegovih članova koji nastaju u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo.

Prema tome, po tom zakonskom propisu stranačku sposobnost imaju članovi uprave i članovi Nadzornog odbora društva, ali ne Nadzorni odbor kao takav koji po odredbi čl. 263. spomenutog zakona nadzire vođenje Društva.”

Vs, II Rev 202/00 od 05. 07. 2001.

Pravna osoba koja je brisana iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka ne može biti stranka u postupku, niti je ovlaštena za podnošenje žalbe. Nedopuštena je žalba bivšeg člana uprave, koji se žali u ime pravne osobe koja je brisana iz sudskog registra. VTSRH, Pž 4616/03 od 2.9.2003. .

Parničnom se strankom ostaje sve dok rješenje o povlačenju tužbe u odnosu na tu stranku ne postane pravomoćno. ŽS u Rijeci, Gž 2287/01 od 20.11.2002. .

Članak 77. u vezi sa člankom 83.

Stranka u postupku može biti fizička ili pravna osoba, ali ne i obrt. Umjesto obrta, stranka u postupku može biti samo fizička osoba koja je vlasnik obrta.

Ako je tužitelj u tužbi kao stranku označio obrt, sud je dužan pozvati tužitelja da otkloni nedostatak u naznaci stranke. VTS RH, Pž-271/08 od 22.ožujka 2011. (TS Osijek P-237/07 od 28.studenog 2007.)

Podružnica trgovačkog društva nije pravna osoba. Poslovanjem podružnice prava i obveze stječe trgovačko društvo. Parnični sud ne može podružnici priznati stranačku sposobnost. VTSRH, Pž 2617/00 od 24.10.2000. .

Nadzorni odbori trgovačkog društva nemaju stranačku sposobnost.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 202/00 od 5.7.2001.

Nestankom društva u procesu pretvorbe prestaje postojati poduzeće s društvenim kapitalom i ono gubi stranačku sposobnost.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice “P.” na utvrđenje da je stekla pravo korištenja spornih nekretnina koje pravo temeljem presude može upisati u zemljišne knjige.

U postupku je zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni materijalnog prava činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a iz razloga koji će biti izneseni.

Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća (“Narodne novine”, broj 19/91, 45/92, 83/92, 94/93, 2/94 i 9/95) uređeno je pitanje pretvorbe društvenih poduzeća sa društvenim kapitalom (i određeno vrijeme do kada se pretvorba treba obaviti) u poduzeća kojem je određen vlasnik. Pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornosti (dalje: društvo) koje ima poznatog vlasnika i nastalo društvo pravni je slijednik poduzeća koje je pretvorbom prestalo postojati (čl. 1., čl. 4., čl. 6. i čl. 9.).

Za predmet spora odlučna je okolnost da lije tužitelj u postupku pretvorbe sporne nekretnine unio u društveni kapital ili ne, jer o toj okolnosti ovisi, da li je društvo koje je nastalo pretvorbom postalo vlasnik spornih nekretnina ili su te nekretnine ostale u režimu društvenog vlasništva, jer pretvorba nad njima nije izvršena.

Nastankom društva u procesu pretvorbe, prestaje postojati poduzeće sa društvenim kapitalom i to poduzeće gubi stranačku sposobnost, a što je procesna pretpostavka za vođenje parnice i onaj tko je izgubi, više ne može biti stranka u postupku. Po sili zakona dolazi do prekida postupka, dok pravni slijednik ne preuzme postupak.

VSRH, Rev 2585/95, 12.04.2000.

Prigovor nedostatka aktivne legitimacije je materijalnopravne prirode pa u slučaju njegove osnovanosti sud odbija tužbeni zahtjev, a ne odbacuje tužbu. VS, Rev 1449/02 od 1.4.2004. .

U parnici za poništenje izbora za radničko vijeće pasivno je legitimiran onaj tko teškim kršenjem odredaba Zakona o radu u provođenju izbora za članove radničkog vijeća utječe na rezultate izbora, time mu sud može priznati stranačku sposobnost. VS, Gž 26/05 od 24.10.2005 .

Članak 77. u vezi sa člankom 83.

Stranka u postupku može biti fizička ili pravna osoba, ali ne i obrt. Umjesto obrta, stranka u postupku može biti samo fizička osoba koja je vlasnik obrta.

Ako je tužitelj u tužbi kao stranku označio obrt, sud je dužan pozvati tužitelja da otkloni nedostatak u naznaci stranke. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 271/08 od 22.3.2011. (TS Osijek P-237/07 od 28.11.2007).

U postupku u povodu tužbe za poništenje izbora za radničko vijeće sud radničkom vijeću kao tuženiku može priznati svojstvo stranke. VS, Gž 32/05 od 5.12.2005. .

Jedna osoba ne može u parnici istovremeno imati ulogu tužitelja i tuženika. VS, Gž 5/06 od 22.2.2006.

Državno tijelo Republike Hrvatske ne može biti stranka u postupku. Umjesto njega, stranačku sposobnost ima Republika Hrvatska, koju zastupa državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2004/05 (TS Zagreb P-2922/04 od 16.11.204)

Okolnost da je u tužbi, uz puni naziv trgovačkog društva, navedena adresa podružnice, ne znači da je tužena podružnica, već je tuženo trgovačko društvo. VS, Revr 301/06 od 31.5.2006.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

Sud nije pravna osoba, već tijelo državne vlasti Republike Hrvatske koje ima pravnu osobnost, pa ako je ovršnom ispravom obvezano računovodstvo županijskog suda na isplatu tražbine ovrhovoditelju, u ovršnom postupku pasivno legitimirana može biti samo Republika Hrvatska, bez obzira na to što nije naznačena i u ovršnoj ispravi.

Sud ne može biti stranka u postupku.

Kad je tužba podnesena protiv samostalne obrtničke radnje koja nema svojstvo pravne osobe pa tužitelj naknadno kao tuženika naznači vlasnika te radnje, time tužba nije preinačena nego ispravljena.

Nakon zaključenja stečajnog postupka i brisanja stečajnog dužnika iz sudskog registra, stečajni dužnik kao pravna osoba više ne postoji. Nepodijeljena imovina bivšeg stečajnog dužnika jest stečajna masa u ime (i za račun) koje se mogu voditi sporovi. Tu masu zastupa stečajni upravitelj u skladu s odredbom čl. 25. st. 1 t. 12. Stečajnog zakona.

Kada do prestanka postojanja tužitelja kao pravne osobe dođe u tijeku postupka, prvostupanjski sud nema osnove primjenjivati odredbe i čl. 77. – 83. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP), a koje odredbe se odnose na stranačku sposobnost stranaka, u konkretnom slučaju tužitelja, već u trenutku saznanja za ispunjenje uvjeta iz čl. 212. t. 3. ZPP-a, prvostupanjski sud dužan je utvrditi prekid postupa i istodobno u skladu s odredbom čl. 215. st. 1. ZPP-a odrediti kada se takav postupak ima nastaviti.

Okolnost da je u tužbi, uz puni naziv trgovačkog društva, navedena adresa podružnice, ne znači da je tužena podružnica, već je tuženo trgovačko društvo.

Naknadno označavanje osobe koja može biti stranka u postupku umjesto one koja to ne može biti (fizičke osobe umjesto obrta) nije subjektivna preinaka tužbe, nego ispravak tužbe.

STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI – Članak 77.