Način dostave

Članak 133.

Člankom 66. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) članak 133. izmijenjen.

Pismena se dostavljaju preko pošte ili preko određenoga sudskog službenika, odnosno sudskog namještenika, preko nadležnoga tijela uprave, preko javnoga bilježnika ili neposredno u sudu odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom.

Člankom 10. ZIDZPP-a (NN 84/08 – stupio na snagu 1. listopada 2008.) u stavku 1. iza riječi: »sudu« dodane riječi: »odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom«.

Ako se dostava ne obavlja preko pošte, osoba koja obavlja dostavu dužna je osobi kojoj se dostava obavlja, na njezin zahtjev, dokazati svoje svojstvo ovlaštene osobe.

Osobe koje dostavljač iz stavka 1. ovoga članka zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti dužne su, na njegov zahtjev, dokazati svoju istovjetnost.

Kad je to potrebno, dostavljač je ovlašten zatražiti pomoć policije radi utvrđivanja istovjetnosti osobe koju zatekne na mjestu na kome dostavu treba obaviti te radi obavljanja drugih radnji dostave. Troškovi koji time nastanu ulaze u troškove postupka.

________ ** ________

Odredba ovog članka odnosi se na sva pismena koja sud u svezi sa provođenjem parničnog postupka dostavlja strankama i drugim učesnicima u postupku, kao i osobama koje nemaju svojstvo sudionika u sporu ali su dužni sudu pružiti određene informacije u svezi sa predmetom spora ili postupiti po drugim traženjima suda. To su sudske odluke, pozivi, podnesci, kao i svako drugo pismeno koje se upućuje fizičkoj ili pravnoj osobi u vezi sa sudskim postupkom. Dostavljanje se redovno vrši preko pošte, a dostavljanje preko određene osobe zaposlene na sudu vrši se izuzetno kad dostavljanje treba izvršiti u mjestu sjedišta suda i kad hitan postupak to zahtijeva, ili kad stranka ili drugi sudionik postupka izbjegava prijem dostave, pa je potrebno poduzeti posebne mjere da bi se dostavljanje uredno izvršilo.

Odredbama čl. 134-149b. utvrđena su pravila o načinu na koji se dostavljanje vrši u ovisnosti od subjekta kojem se dostavljanje vrši, značaja pismena koje se dostavlja i u ovisnosti od drugih okolnosti koje utječu na način dostavljanja.

Uredna dostava (dostava koja je izvršena na način propisan zakonom) važna je zbog toga što samo kad je dostavljanje uredno izvršeno nastupaju odgovarajuće posljedice predviđene zakonom za dostavljanje pojedinih pismena.

Dostavnica – Članak 149. – Članak 149.b

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Ne može se smatrati da je dostava pravilno obavljena kada je dostava sudskog poziva zatražena i izvršena putem djelatnika policije, i to na dostavnici koja nije u skladu s odredbama Sudskog poslovnika. ŽS u Koprivnici, Gž 14/01 od 18.1.2001.

*

Sve pogreške u dostavi nemaju za posljedicu onemogućavanje stranke da raspravlja pred sudom.

Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravovremeno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem, tada nedostaci u dostavi nemaju značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2215/10 od 9.4.2010.

*

Dostava pismena (poziva) uredno je obavljena i u slučaju kad je uručeno u sudu odvjetničkom pripravniku.

“Dostava pismena neposredno u sudu je propisani način dostave (čl. 133. ZPP-a), a isto tako nije suprotno Zakonu da se pismena uruče i namje­šteniku u odvjetničkom uredu (čl. 139. ZPP-a). Prema stajalištu ovog suda nema zapreke da se namješteniku (a namještenik je i odvjetnički priprav­nik) pismena uruče i neposredno u sudu, tim više što odvjetnika može za­mijeniti odvjetnički pripravnik koji je kod njega zaposlen (čl. 95. st. 3. ZPP-a).U spisu postoji potvrda o obavljenoj dostavi koja predstavlja urednu ispravu u smislu čl. 149. ZPP-a. Dostavnica je javna isprava koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje, a dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 3. ZPP-a). S obzirom na naprijed rečeno i obavijest predsjednika vijeća prvostepenog suda o načinu dostave pismena (poziva za ročište) punomoćnicima tužitelja, ovaj sud nalazi da žalba nije osnovana.” PRIVREDNI SUD HRVATSKE, Pž-634/92 od 2. lipnja 1992.