Povrat u prijašnje stanje

Članak 117.

Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

Povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.

Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vraća u ono stanje u kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propuštanja donio.

________ ** ________

Povrat u prijašnje stanje (lat. restitutio in integrum ob terminem elapsum) pravno je sredstvom kojim se, pod zakonom određenim uvjetima, otklanjaju štetne posljedice nastale za stranku zbog propuštanja ročišta ili roka za poduzimanje neke radnje u postupku.

Uvjeti za korištenje ovog pravnog sredstva su da je stranka zbog propuštanja izgubila pravo na poduzimanje procesne radnje koju nije u roku izvršila i da su za propuštanje postojali opravdani razlozi.

Propuštanjem rokova gubi se pravo na izjavljivanje pravnih lijekova (redovnih i izvanrednih), pravo na isticanje prigovora nenadležnosti suda, pravo zahtijevati izuzeće suca, suca porotnika ili izuzeće vještaka, itd.

Sud ima ovlaštenje da parničnoj stranci dozvoli da naknadno izvrši propuštenu parničnu radnju samo kad utvrdi da je do propuštanja došlo iz opravdanih razloga. Koji su to opravdani slučajevi sud cijeni u svakom konkretnom slučaju (npr. zakašnjenje na ročište zbog prometnog zastoja, smrtni slučaj u obitelji i sl. )

Pravo tražiti povrat u prijašnje stanje ima samo parnična stranka koja je propustila rok ili ročište. Ona to može učiniti sama ili preko punomoćnika. Povrat u prijašnje stanje ne može se tražiti zbog propuštanja sudskih rokova, nego samo zakonskih, jer se sudski rokovi mogu produžiti na opravdani zahtjev stranke.

Povrat u prijašnje stanje ne može se tražiti zbog propuštanja rokova koje određuje materijalno pravo.

Rokovi – Članak 111. – Članak 113.

Ročišta – Članak 114. – Članak 116.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Pravna osoba je dužna osigurati nesmetan prijem sudskih pismena. Ako ona to nije učinila, sama je odgovorna za taj svoj propust pa zbog toga ne može osnovano predlagati povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta ili roka za poduzimanje određene parnične radnje. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1035/07 od 21.6.2007.

*

Trgovačko društvo dužno je organizirati svoje poslovanje na način da u svako vrijeme nesmetano prima sudska pismena. Ako ono to propusti učiniti, taj propust nije opravdan razlog zbog kojeg sud može prihvatiti prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 5015/07 od 23.10.2007.

*

Članak 117. st. 1.

Županijski sud u Zagrebu je 10. listopada 2006. godine donio rješenje posl. br. Gzp-223/06-5 kojim se zahtjev predlagatelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku smatra povučenim.

Predlagatelj je izjavio žalbu ne navodeći određeno zakonom predviđene žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03 – dalje:ZPP), dok je iz sadržaja žalbe vidljivo da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Žalba je osnovana.

Naime, u smislu odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, br. 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP) ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

Iz spisa proizlazi da je predlagatelj rješenje Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gzp-223/06-3 od 25. svibnja 2006. godine, kojim je pozvan na dopunu svog zahtjeva u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa tog rješenja, primio 02. lipnja 2006. godine (dopis Uprave za zatvorski sustav Kaznionice u Lepoglavi od 05. lipnja 2006. godine, list 6 spisa).

Predlagatelj je u svojoj žalbi naveo da je pravovremeno postupio u skladu s navedenim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, međutim da njegov podnesak od 05. lipnja 2006. godine, kojim je dopunio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 28. travnja 2006. godine, nije na vrijeme dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu greškom službenika Kaznionice Lepoglava.

U prilog svojih navoda predlagatelj je dostavio i presliku dopisa od 05. lipnja 2006. godine kojim je ispravio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku na način da je naveo brojeve svih predmeta u vezi kojih se pred Općinskim sudom u Jastrebarskom i pred Općinskim sudom u Zagrebu protiv njega vode kazneni postupci.

S obzirom na sve navedeno, te imajući u vidu i odredbu čl. 113. st. 6. ZPP, iz koje proizlazi da se za osobe lišene slobode, kao što je ovdje slučaj, dan predaje podneska upravi zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma smatra danom predaje sudu, žalbu predlagatelja valjalo je uvažiti i riješiti kao u izreci temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi s pravnim pravilom iz paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine” 73/91).

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Gžzp 204/06-2

*

Dokazana bolest odvjetnika kao punomoćnika stranke opravdan je razlog za propuštanje (ročišta) i to što takav punomoćnik stranke nije zatražio zamjenu u osobi drugog odvjetnika u sjedištu suda ne može biti razlog za zaključak da je propuštanje bilo neopravdano. ŽS u Koprivnici, Gž.1522/07-2 od 24. listopada 2007. godine

*

– nepravilna dostava poziva stranci kao razlog za povrat u prijašnje stanje

Čl. 117. Zakona o parničnom postupku NN (53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i NN 2/07 – Odluka Ustavnog suda RH)

Kada se nepravilna dostava tužbe i poziva za davanje odgovora na tužbu, može pripisati bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku tada se ovdje ne radi o opravdanom razlogu za propuštanje i prijedlog za povrat u prijašnje stanje koji se temelji na tom razlogu nije osnovan.

„Sud prvog stupnja utvrđuje da tuženik traži povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog roka za davanje odgovora na tužbu i to iz razloga što tvrdi da nije osobno primio tužbu i poziv za davanje odgovora na tužbu, već je za postojanje tužbe saznao tek 4. veljače 2005. godine, te je zbog toga dao pismeni odgovor na tužbu tek 12. veljače 2005. godine, a presuda zbog ogluhe donijeta je 8. veljače 2005. godine. Sud nadalje utvrđuje da na dostavnici za tužbu i poziv za davanje odgovora na tužbu postoji potpis na mjestu primatelja, međutim, kako je tuženik osporio da je to njegov potpis, sud ga je pozvao na platež predujma za grafološko vještačenje, ali tuženik predujam nije uplatio, zbog čega sud zaključuje da tuženik nije dokazao da nije primio tužbu i poziv za davanje odgovora na tužbu dana 19. siječnja 2005. godine, kako to proizlazi iz dostavnice koja se nalazi u spisu. Osim toga, sud smatra da povrat u prijašnje stanje nije dopušten u smislu odredbe čl. 117. st. 2. ZPP-a, jer se propuštanje tuženika da podnese odgovor na tužbu može pripisati bitnoj povredi odredaba parničnog postupka zbog koje se može uložiti pravni lijek, a obzirom na tvrdnju tuženika da povrat traži zbog nepravilne dostave.

Činjenična utvrđenja, kao i pravnu ocjenu suda prvog stupnja, kao pravilne prihvaća i ovaj sud.

Tuženik u žalbi ponavlja činjenice koje je iznosio i tijekom postupka u povodu prijedloga za povrat u prijašnje stanje, a to su da njemu nije na pravilan način u skladu sa zakonom izvršena osobna dostava tužbe i poziva za davanje odgovora na tužbu, dakle iznosi kao razlog za povrat činjenice koje mogu predstavljati bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a. Kako je pravilno sud prvog stupnja ocijenio da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ukoliko se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek, a u smislu odredbe čl. 117. st. 2. ZPP-a, žalbu tuženika trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a.”

ŽS u Koprivnici, Gž.1368/06-2 od 15. siječnja 2007. godine

*

Kad se nepravilna dostava tužbe i poziva za davanje odgovora na tužbu može pripisati bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. Zakona o parničnom postupku, tada nije riječ o opravdanom razlogu za propuštanje, zato prijedlog za povrat u prijašnje stanje koji se temelji na tom razlogu nije osnovan. ŽS u Koprivnici, Gž 1368/06 od 15.1.2007.

*

Okolnost da stranka nije stigla izabrati odvjetnika koji će je zastupati na ročištu nije opravdan razlog za propuštanje ročišta (ŽS u Zagrebu, Gž 1401/99 od 18.4.2000. – ING PSP 2000-8-100).

*

Da li postoje opravdani razlozi za povrat u prijašnje stanje ocjenjuje sud. Međutim, sud ne može bez provođenja dokaza cijeniti karakter bolesti (gripa) punomoćnika.

“U obrazloženju rješenja navodi se da je punomoćnik tužitelja bolovao od gripe u razdoblju od 18. 11. 1993. do 23. 11. 1993. godine. Imajući u vidu karakter bolesti očito je da je u vrijeme isticanja roka za žalbu moralo doći do određenog poboljšanja zdravstvenog stanja. Kad se tome doda činjenica da je u to vrijeme u kancelariji punomoćnika bila i tajnica, onda se može opravdano zaključiti da je na strani tužitelja postojala mogućnost iznalaže­nja načina da se žalbeni rok održi. Zbog ovih razloga ne postoje opravdani razlozi da bi se dozvolio povrat u prijašnje stanje u smislu čl. 117. st. 1. pre­uzetog Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 – dalje ZPP), radi čega je prijedlog odbijen.

Rješenje pobija tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenič­nog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se dozvoli povrat u prijašnje stanje, odnosno da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

Žalba je osnovana.

Sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog pos­tupka iz 61. 354. st. 2. toč. 13. ZPP-a, jer nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, pa se rješenje ne može ispitati. Naime, nije na sudu da cijeni karakter bolesti, ni da li je u vrijeme isticanja roka za podnošenje žalbe nastupilo poboljšanje. Sud prvog stupnja trebao je utvrditi bilo saslušanjem punomoćnika, bilo na drugi način (potvrda liječnika) da li su punomoćnici tužitelja bili bolesni i prema tome spriječeni, ili nisu, tj. da li su postojali opravdani razlozi za propuštanje. Sud prvog stupnja nije izveo bilo kakve dokaze, već je naprosto ocijenio da opravdani razlozi ne postoje.”

VTS RH, Pž-2859/93 od 15. ožujka 1994. godine.

*

Boravak punomoćnice tužitelja u inozemstvu zbog sudjelovanja na seminaru za stručno usavršavanje odvjetnika ne predstavlja opravdan razlog za propuštanje ročišta (ŽS u Zagrebu, Gžn 2256/04 od 7.9.2004. – IO 1/06-147).

*

Članak 117. stavak 2.

Stranka zbog neuredne dostave sudske odluke ne može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6184/06 od 14.3.2007.

*

Bolest punomoćnika odvjetnika iz zajedničkog odvjetničkog ureda nije za stranku opravdani razlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje žalbe protiv sudske odluke. Odvjetnici u zajedničkom odvjetničkom uredu solidarno odgovaraju za odvjetničke obveze nastale u obavljanju poslova takvog ureda (ŽS u Koprivnici, Gž 1236/06 od 20.7.2007. – IO 1/07-233A).