Nadležnost po mjestu u kome se nalazi
poslovna jedinica pravne osobe
Članak 59.
Za suđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda općemjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.
________ ** ________
Ova odredba predstavlja odstupanje od pravila o općoj mjesnoj nadležnosti.
Značaj ove odredbe je samo u pogledu opće mjesne nadležnosti za tuženog, jer dopušta mogućnost izbora između suda na čijem području se nalazi sjedište pravne osobe i suda na čije području se nalazi poslovna jedinica pravne osobe. U sporovima u kojima je predviđena isključiva mjesna nadležnost odredba ovog članka se ne primjenjuje, a u drugim sporovima u kojima je predviđena izberiva mjesna nadležnost tužitelj može vršiti izbor između suda nadležnog po ovoj odredbi i nadležnosti drugog nadležnog suda (npr. u sporu za naknadu štete).
Općemjesna nadležnost – Članak 46. – Članak 49.
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Činjenica da je u sudskom registru trgovačkog suda upisano samo sjedište pravne osobe tuženika dok nije upisana i podružnica, nije odlučna za ocjenu mjesne nadležnosti suda u smislu odredbe čl. 59. Zakona o parničnom postupku, iz razloga što se pojam podružnice ne može poistovjetiti s pojmom poslovne jedinice.
„Naime, nakon provjere (samoinicijativno) u sudskom registru Trgovačkog suda u B., utvrdivši da je u isti upisano samo sjedište pravne osobe tuženika, a ne i podružnica, imajući u vidu i upisane djelatnosti koje tuženik obavlja (između ostalog i prometom i uslugama vezanim uz poljoprivredu), taj sud je pravilno zaključio da se dio tuženikove djelatnosti obavlja u prodavaonici u L. (prodavaonica broj 05) kao i tamo u njegovom skladištu repromaterijala (silosu), budući i iz obračuna otkupa u skladištu repromaterijala proizlazi da je pšenica predana tuženiku upravo u toj prodavaonici (na to upućuje i kreditno pismo), radi čega je zaključio da se dio poslovne djelatnosti tuženika obavlja na prodajnom mjestu izvan njegova sjedišta, pa je slijedom toga zauzeo stav da prodavaonica u L. predstavlja poslovnu jedinicu tuženika, radi čega je u smislu citirane odredbe čl. 59. ZPP-a ocijenio da je mjesno nadležan za postupanje u ovom predmetu. U obrazloženju sud posebno naglašava da okolnost da je u sudskom registru navedenog trgovačkog suda upisano samo sjedište pravne osobe tuženika, a ne i podružnica, nije odlučno za ocjenu mjesne nadležnosti u smislu čl. 59. ZPP-a, jer se pojam podružnice ne može poistovjetiti s pojmom poslovne jedinice. Točno je doduše da u smislu odredbe čl. 7. ZTD-a podružnica predstavlja dio trgovačkog društva izvan njegovog sjedišta u kojem društvo trajnije obavlja svoje djelatnosti, a može je osnovati trgovac pojedinac, pri čemu valja napomenuti da podružnica nije pravna osoba, pa ne sudjeluje u pravnom prometu kao subjekt, već djelovanjem preko podružnice u pravnom prometu sudjeluje društvo, stječući na taj način prava i preuzimajući obveze. Međutim, svako obavljanje djelatnosti izvan sjedišta društva ne znači i da društvo mora imati podružnicu kako bi to moglo činiti. Za pravni promet dovoljna je činjenica da je riječ o pravnoj osobi, jer time postoji pravni subjekt koji omogućuje taj promet, a njegova je stvar kako će se ustrojiti da bi uspješno poslovao. Iako posluje na više mjesta, društvo može odlučiti da za to ne stvara posebne ustrojbene jedinice a može zbog poslovne opravdanosti odlučiti da ih ima, u kojem slučaju im daje ili ne daje poseban pravni položaj, pa ukoliko se odluči za takav poseban pravni položaj poslovne jedinice, to može učiniti u obliku podružnice. Slijedom navedenog, okolnost da je u sudskom registru Trgovačkog suda u B. upisano samo sjedište pravne osobe tuženika, a nije upisana podružnica, nije odlučna za ocjenu mjesne nadležnosti suda u smislu odredbe čl. 59. ZPP-a, jer se pojam podružnice ne može poistovjetiti s pojmom poslovne jedinice, a kako je to pravilno ocijenio i prvostupanjski sud. Očigledno je, naime, da upravo poslovni centri kakav predstavlja i trgovina tuženika u L. broj, gdje su sa tužiteljima izvršeni obračuni otkupa pšenice, a pšenica predana u silos tuženika u L. predstavlja njihovu poslovnu jedinicu izvan sjedišta, radi čega je prvostupanjski sud pravilno odlučio da kao mjesno nadležan sud postupa u ovom predmetu.”
Županijski sud u Varaždinu, 14 Gž.847/10-2 od 11.XI.2010.
*
Ako spor proizlazi iz pravnog odnosa određene poslovne jedinice (područne službe) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na nadležnost sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi nema utjecaja okolnost da je naknadno došlo do izmjene nadležnosti poslovnih jedinica tog Zavoda. VS, Gr 271/99 od 23.9.1999.
*
Podnošenjem tužbu sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica pravne osobe, tužitelj je iskoristio svoje pravo izbora mjesno nadležnog suda između tog suda i suda općemjesne nadležnosti. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6398/08 od 3.2.2009.
*
Za suđenje u sporu koji nastane u povodu djelatnosti poslovne jedinice pravne osobe izvan svog sjedišta, pored suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.
Podnošenjem tužbe na sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica pravne osobe, tužitelj je iskoristio svoje pravo izbora mjesno nadležnog suda između tog suda i suda općemjesne nadležnosti.
VTS RH, Pž-6398/08 od 3.veljače 2009. (TS Rijeka P-1033/08 od 22.srpnja 2008.)
*
Pravna osoba može biti tužena pred sudom na čijem s području nalazi njezina poslovna jedinica samo ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. VPSH, Pž 241/87 od 20.1.1988.
*
Ukoliko se dio poslovne djelatnosti tuženika obavljao u skladištu repromaterijala, tada isto predstavlja poslovnu jedinicu tuženika, zbog čega je pored suda općemjesne nadležnosti nadležan sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.
„Prvostupanjski sud smatra da skladište repromaterijala u L. predstavlja poslovnu jedinicu tuženika u smislu odredbe čl. 59. ZPP-a. Takav zaključak potvrđuje sadržaj isprava priloženih u spisu – obračuna otkupa, u kojima je, pored tvrtke tuženika i osobnih podataka i adrese tužitelja, naznačeno da se otkup vrši u skladištu repromaterijala u L. Obzirom na sadržaja priloženih isprava, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da se dio poslovne djelatnosti (otkup poljoprivrednih proizvoda) obavlja u L., odnosno izvan sjedišta tuženika i da se skladište repromaterijala mora smatrati poslovnom jedinicom tuženika, a obzirom na činjenicu da je predmet tužbenih zahtjeva svih tužitelja isplata pšenice koju je tuženik otkupio, očigledno je da je spor nastao u povodu djelatnosti te jedinice, pa je i po mišljenju ovoga suda pored suda općemjesne nadležnosti nadležan i prvostupanjski sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.” Županijski sud u Varaždinu, Gž.4053/11-2 od 3. studenog 2011.
BILJEŠKE
______________________________________________________________
*
Tužba protiv materijalnih suparničara može se podnijeti i sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica jednog od njih ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
*
Za suđenje u sporu koji nastane u povodu djelatnosti poslovne jedinice pravne osobe izvan svog sjedišta, pored suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.