Podnošenje zahtjeva za uzdržavanje
Članak 297.
(1) Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti.
(2) Iznimno, ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje, bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka ako su pretpostavke za uzdržavanje iz članka 295. stavka 1. ovoga Zakona, postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje.
SUDSKA PRAKSA
__________________________________________________________________
*
Nemogućnost zaposlenja, kao jedne od pretpostavki za traženje uzdržavanja bračnog druga, treba ocjenjivati sa stajališta konkretne mogućnosti zaposlenja na poslovima koji približno odgovara kvalifikacijama osobe koja traži uzdržavanje. VSRH Rev 24/2001
*
Kada je tužena utvrđena invalidom rada po profesionalnoj rehabilitaciji, ali njezin sadašnji zdravstveni status ne ukazuje na njezinu nesposobnost za rad, međutim ista nema dovoljno sredstava za život i ne može ih namaknuti iz svoje imovine, jer je nezaposlena i ne može se zaposliti, sud će obvezati tužitelja kao zaposlenu osobu sa stalnim primanjima te imajući u vidu da je bio u dugogodišnjem izvanbračnom i bračnom statusu sa tuženom, na doprinos za uzdržavanje tužene u iznosu koji neće ugroziti njegovu egzistenciju. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 87/09-5 od 09.XII.2009.
*
“Naime, kada je tužiteljica zahtjev za određivanje uzdržavanja podnijela 29. 6. 2004. g., tada taj datum predstavlja i početni dan za odlučivanje o njezinom uzdržavanju, a kada je to njezino pravo individualizirano u okviru postavljenog zahtjeva za uzdržavanje, a određeno zahtjevom tužbe. Stoga nije točna tvrdnja žalbe da je sud trebao njoj odrediti uzdržavanje od 29. 12. 2003. g., a kada je brak stranaka razveden, jer da su se tada stekli uvjeti za nastupanje takve obveze. Ovo iz razloga jer sud prvog stupnja odlučuje u okviru dispozicije stranaka, a budući da je odredbom čl. 218. st. 1. Obiteljskog zakona (dalje: OBZ) propisano da bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod braka, a to pravo tužiteljica u toj parnici nije ostvarila, jer takav zahtjev nije podnijela, to se o tom zahtjevu mora odlučivati imajući na umu vrijeme podnošenja takvog zahtjeva. Tužiteljica je u skladu s odredbom čl. 218. st. 2. OBZ-a podnijela, kao iznimku predmetni zahtjev iz čl. 217. OBZ-a, u roku 6 mjeseci od prestanka braka, za koji je u predmetnom postupku prvostupanjski sud utvrdio da su se ispunile pretpostavke za uzdržavanje koje su postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod braka i trajale bez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje, što sve stoji i u razlozima pobijane presude. Slijedom toga tužiteljica, kada svoj zahtjev za uzdržavanje nije podnijela u parnici za razvod braka, tada ona nema pravo na uzdržavanje od pravomoćnosti presude za razvod braka, nego od dana podnošenja tužbe za uzdržavanje, a to je 29. 6. 2004. g. Točno je da se sud kod odlučivanja nije pozvao na nikakav propis, jer takav propis koji bi određivao od kada počinje uzdržavanje teći, ne postoji, a što konačno navodi i žalba, međutim to nema nikakvog utjecaja na pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda, jer tužiteljica, a iz razloga navedenih u ovoj odluci, ima pravo na uzdržavanje od dana podnošenja tužbe za uzdržavanje.” ŽS Vž Gž 251/2005-2
*
Da bi sud mogao odrediti uzdržavanje u određenom iznosu, a ne u postotku od plaće, moraju kumulativno biti ispunjene zakonom predviđene pretpostavke, tj. da postoji prijedlog osobe koja zahtijeva uzdržavanje i da postoje opravdani razlozi za takav način određivanja uzdržavanja. VSRH Rev 564/2001
*
Za ostvarenje prava na uzdržavanje od bračnog druga nakon okončanja parnice za razvod braka nije odlučno zbog kojih razloga – opravdanih ili neopravdanih (skrivljenih) – to uzdržavanje nije zatraženo u parnici za razvod braka, već je odlučno samo to da je ono zatraženo u daljnjem roku od šest mjeseci od završetka te parnice, i ispunjenje općih pretpostavki za to uzdržavanje te njihovo neprekinuto postojanje od parnice za razvod pa do parnice za uzdržavanje. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-337/13-2, od 13. VI. 2013.
*
Kada bračni drug ne podnese zahtjev za uzdržavanje u parnici za razvod braka, već rečeni zahtjev podnese kasnije, tada taj bračni drug ima pravo na uzdržavanje od dana podnošenja tužbe za uzdržavanje. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 251/05-2 od 17. III. 2005.
*
Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje bračnog druga, ako bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 875/09-2 od 9.II.2010.
*
Uzdržavanje bračnog druga, koji je nakon razvoda braka otuđio (darovao) svu svoju imovinu (nekretnine) iz koje je mogao ostvariti sredstva potrebna za svoje uzdržavanje, predstavljalo bi očitu nepravdu za drugog bračnog druga – radno nesposobnog te lišenog poslovne sposobnosti, i koji od prihoda ostvaruje samo mirovinu, pa je u tom slučaju sud ovlašten odbiti zahtjev za uzdržavanje unatoč postojanju pretpostavki za uzdržavanje. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-461/12-2, od 26. IV. 2012.
*
Kada je uzdržavanje određeno u postotku od plaće, tada okolnost da se nakon pravomoćnosti prijašnje odluke o uzdržavanju povećala plaća obveznika uzdržavanja, sama za sebe, nije razlog za određivanje uzdržavanja u većem postotku, jer se povećanjem plaće obveznika uzdržavanja, povećava i nominalni iznos uzdržavanja. ŽS Ši Gž 334/2001