PREKID I OBUSTAVA POSTUPKA

Članak 212.

Člankom 108. ZIDZPP-a (NN 117/03 – stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je razlog za prekid postupka nastao nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, članak 212. je izmijenjen.

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre,

2) kad stranka izgubi parničnu sposobnost, a nema punomoćnika u toj parnici,

3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka nema punomoćnika u toj parnici,

4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada,

5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka,

6) kad se stranka nađe na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplava i sl.) odsječeno od suda,

7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu,

8) kad je to drugim zakonom određeno.

________ ** ________

Prekid postupka nastupa po sili zakona čim nastupi neki od slučajeva propisanih u ovoj zakonskoj odredbi. Tada sud donosi rješenje kojim se određuje prekid postupka (rješenje je deklaratornog karaktera). Prekid postupka može nastati u svakoj fazi parnice, sve do njenog pravomoćnog okončanja. Postupak se neće prekinuti u slučaju smrti stranke, ili njenog zakonskog zastupnika, kao i kad ta stranka izgubi parničnu sposobnost, ili kad prestane ovlaštenje zakonskog zastupnika za zastupanje. Za pravne posljedice otvaranja stečaja vidjeti Stečajni zakon. Ostali uzroci koji dovode do prekida postupka po sili zakona, osim ratnog stanja, mogu biti prirodni događaji, elementarne nepogode i sl.

SUDSKA PRAKSA

______________________________________________________________

*

Kada do prestanka postojanja tužitelja kao pravne osobe dođe u tijeku postupka, prvostupanjski sud nema osnova primjenjivati odredbe iz čl. 77.-83. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) koje se odnose na stranačku sposobnost stranaka, u konkretnom slučaju tužitelja, već u trenutku saznanja za ispunjenje uvjeta iz čl. 212. t. 3. ZPP-a, prvostupanjski sud dužan je utvrditi prekid postupka i istodobno u skladu s odredbom čl. 215. st. 1. ZPP-a odrediti kada se takav postupak ima nastaviti. ŽS u Varaždinu, Gž 40/03 od 16.1.2003.

*

Članak 212. točka 1.

Za prekid postupka dovoljno je da je stranka umrla nakon podnošenja tužbe, a nije potrebno da je prethodno parnica počela teći. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 1025/2003-2 od 26.1.2005.

*

Provođenje postupka likvidacije trgovačkog društva nema za posljedicu prekid parničnog postupka, za razliku od otvaranja stečajnog postupka.

Prekidanjem parničnog postupka zbog otvorenog postupka likvidacije prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 212. t. 4. (sada t. 5., nap. autora) Zakona o parničnom postupku. VTSRH, Pž 3219/01 od 2.10.2001.

*

Upisom promjene tvrtke, sjedišta i vlasništva poduzeća, ono nije prestalo postojati. VS, Rev 542/00 od 12.8.2003.

*

Trgovačko društvo ne prestaje postojati niti zaključenjem stečajnog postupka niti donošenjem rješenja u registarskom postupku o upisu brisanja društva iz sudskog registra, nego upisom brisanja društva u sudskom registru koje se provodi nakon što rješnje o upisu brisanja društva postane pravomoćno.

Tek upisom brisanja društva u sudskom registru trgovačko društvo prestaje postojati pa stoga tek nakon toga sud može donijeti deklaratorno rješenje o prekidu parničnog postupka.

VTS RH, Pž-3266/08 od 10.listopada 2008. (TS Zagreb P-5570/05 od 8.travnja 2008.)

*

Izreka rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka ne treba sadržavati odluku o uvjetima pod kojima će se nastaviti prekinuti postupak. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6727/06 od 24.5.2007.

*

Prodajom stečajnog dužnika stečajni se postupak obustavlja protiv dužnika, a nastavlja se protiv stečajne mase radi namirenja vjerov­nika. Stoga se tužba u parnici ne može odbaciti uz obrazloženje da tuženi (stečajni dužnik) više ne postoji. Dužnik je prodan kao pravna osoba i prodajom to svojstvo nije izgubio. VTS RH, Pž-1640/94 od 20. rujna 1994.

*

Do prekida postupka po sili zakona može doći odmah nakon pokretanja postupka (tj. podnošenja tužbe), a nije potrebno da je nastupila litispendencija.

Vrhovni sud Republike Hrvatske Gr 88/01 od 29.5.2001.

*

Kada stranka koja je pravna osoba prestane postojati brisanjem iz sudskog registra sud je dužan postupak prekinuti, a nije ovlašten odbaciti tužbu. VTS RH, Pž-2531/02 od 20. travnja 2004.

*

Općinski sud u Splitu rješenjem od 9. svibnja 2007. br. P-984/01. utvrdio je prekid postupka te se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje i dopisom od 19. lipnja 2007. spis predmeta dostavio Trgovačkom sudu u Splitu kojeg smatra stvarno i mjesno nadležnim sudom.

Trgovački sud u Splitu smatra da je za postupanje u ovom predmetu stvarno nadležan Županijski sud u Splitu, pa je dopisom br. P-1067/07. od 20. rujna 2007. dostavio predmet ovom Vrhovnom sudu kao sudu nadležnom za rješavanje ovog sukoba nadležnosti.

Za postupanje u ovom predmetu nadležan je Županijski sud u Splitu.

Iz spisa je vidljivo da je Općinski sud u Splitu protiv tuženika odlučio presudom od 30. ožujka 2004. br. P-984/01. kojom je tužbeni zahtjev prihvaćen. Protiv te presude tuženik je podnio žalbu koja je dostavljena žalbenom sudu u Splitu.

Dopisom od 20. siječnja 2000. Županjski sud u Splitu je predmet vratio Općinskom sudu u Splitu kojim traži da postupi sukladno odredbi čl. 212. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. i 117/03. – dalje: ZPP), jer je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu br. St-13/02. od 6. svibnja 2005. nad tuženikom otvoren stečajni postupak.

Općinski sud u Splitu je rješenjem od 9. svibnja 2007. utvrdio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari i oglasio se stvarno nenadležnim za postupanje te nakon pravomoćnosti tog rješenja dopisom od 19. lipnja 2007. dostavio predmet Trgovačkom sudu u Splitu.

Osporavajući svoju nadležnost Trgovački sud u Splitu dostavio je predmet ovom sudu radi rješavanja tog sukoba nadležnosti te ističe da je u postupku o izjavljenoj žalbi nadležan Županijski sud u Splitu.

Prema čl. 34. a ZPP županijski sud u parničnom postupku odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju. Imajući na umu tu odredbu u slučaju kad je općinski sud već donio odluku o tužbenom zahtjevu protiv kojeg je podnesena žalba otvaranjem stečajnog postupka nad nekom od stranaka nadležnost županjskog suda za daljnje postupanje ne prestaje u smislu da bi za daljnje postupanje postao nadležan trgovački sud. U toj situaciji činjenica otvaranja stečajnog postupka ne utječe na promjenu stvarne nadležnosti.

Zbog toga se u rečenom stadiju parničnog postupka općinski sud više nije ovlašten oglasiti stvarno nenadležnim.

U takvom sporu prvo valja odlučiti o žalbama stranaka za što je stvarno nadležan Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud.

Zbog toga, je za daljnje postupanje u ovom predmetu nadležan Županijski sud u Splitu, pa je na temelju čl. 23. st. 2. i 3. ZPP-a, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Gr1 383/07-2

*

Ukoliko tijekom postupka stranka umre, tada je sud dužan prekinuti postupak po samom zakonu i pozvati nasljednike i tek tada, ukoliko utvrdi da postoje okolnosti iz čl. 84. st. 2. toč. 5. Zakona o parničnom postupku, postaviti privremenog zastupnika nasljednicima.

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 639/10-2 od 7.VI.2010.

*

Sud nije ovlašten utvrditi činjenicu smrti tuženika na temelju službene bilješke poštara jer ista ne predstavlja službenu ispravu o smrti tuženika.

„Iz sadržaja obrazloženja pobijanog rješenja može se zaključiti da je prvostupanjski sud zaključak o smrti drugotuženika J. P. temeljio isključivo na bilješki poštara da je primatelj umro. Osnovano tužitelji u žalbi ukazuju da prvostupanjski sud navedenu činjenicu nije mogao utvrditi samo iz službene bilješke poštara budući da se takva službena bilješka ne može smatrati službenom ispravom o smrti drugotuženika, pa se iz tog razloga za sada ne može ni ispitati pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja kojim je utvrđen prekid postupka zbog smrti drugotuženika u odnosu na drugotuženika.” Županijski sud u Varaždinu, Gž.4868/13-2 od 05. studenog 2013.

*

Kada u postupku u kojem je na strani tužene stranke obuhvaćeno više tuženika koji nisu jedinstveni suparničari umre jedan od tuženika, nisu ispunjene pretpostavke za prekid postupka (čl. 212. t. 1. ZPP-a) u odnosu na sve tuženike, već rješenje o prekidu postupka treba ograničiti samo na osobu tuženika koja je umrla. ŽS u Rijeci, Gž 1331/03 od 29.10.2003.

*

Članak 212. u vezi članka 83.

Sud će donijeti deklaratornu odluku o prekidu postupka kad tijekom postupka stranka koja je pravna osoba prestane postojati.

Međutim, kada već u trenutku podnošenja tužbe (prijedloga za ovrhu) pravna osoba nije postojala, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prekid postupka. U tom slučaju sud će, ako se radi o otklonjivom nedostatku zbog postojanja pravnog slijednika prvotno označene stranke, pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi kako bi postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

VTS RH, Pž-5253/07 od 20.svibnja 2008. (TS Rijeka Ovrv-12410/91 od 21.veljače 2007.)

*

Za prekid postupka dovoljno je da je stranka umrla nakon podnošenja tužbe, a nije potrebno da je prethodno parnica počela teći. VS, Rev 1025/03 od 26.1.2005.

*

Kad su u sporu stranke obični suparničari pa u odnosu na pojedinog suparničara nastupe uvjeti za prekid postupka, sud može donijeti odluku o prekidu postupka samo u odnosu na tog suparničara, ali ne i u odnosu na preostale obične suparničare. VTS RH, Pž-1502/08 od 16.ožujka 2009. (TS Zadar P-380/07 od 15.siječnja 2008.)

*

Ako jedan od običnih suparničara prestane postojati uslijed brisanja iz sudskog registra zbog zaključenja stečajnog postupka, sud može samo u odnosu na tog suparničara utvrditi prekid parničnog postupka. Međutim, sud to ne može učiniti i u odnosu na preostale obične suparničare.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 1502/08 od 16.3.2009.

*

Parnični postupak prekida se na temelju zakona kada nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

Nakon prekida postupka nema uvjeta za poduzimanje nikakvih parničnih radnji sve dok stečajni upravitelj ne preuzme postupak ili dok ga sud na prijedlog parničnog protivnika pozove na preuzimanje.

Parnične radnje poduzete za vrijeme prekida postupka nemaju prema drugoj parničnoj stranci pravni učinak.

“Ispitujući pobijanu presudu po članku 365. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92 i 112/99), ovaj sud nalazi da je pobijana presuda donijeta uz bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. u svezi sa člankom 212. stavak 1. točka 4. ZPP-a. Tijekom parničnog postupka otvoren je nad tuženikom stečaj po rješenju Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-III-21/99 od 12. lipnja 2000. godine. Jedna od pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad parničnom strankom jeste nastupanje prekida parničnog postupka po samom zakonu. Nakon prekida postupka nije bilo uvjeta za poduzimanje nikakvih parničnih radnji dok stečajni upravitelj ne preuzme parnicu. Posljedica otvaranja stečajnog postupka je, između ostalog, i prestanak svih ovlasti uprave trgovačkog društva, kao i ovlasti koje je uprava prenijela na punomoćnike. Tuženika nakon otvaranja stečaja nitko nije zastupao u parnici.

Zato je rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi donošenja rješenja kojim se konstatira da je nastupio prekid postupka po članku 212. stavak 1. točka 4. ZPP-a. Tužitelj može svoje potraživanje prijaviti u stečajnu masu, ukoliko nisu protekli rokovi za podnošenje prijava potraživanja.”

VTS RH, Pž-5568/00 od 19. travnja 2001.

*

Članak 212.

U slučajevima iz članka 212. Zakona o parničnom postupku sud može donijeti isključivo deklaratornu odluku o prekidu postupka, a ne konstitutivnu odluku.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 6480/06 od 9.5.2007.

*

Nastupanje pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad trgovačkim društvom, u sporu u kojem je vjerovnik društva protiv člana uprave tog društva podnio tužbu prije otvaranja stečajnog postupka nad društvom, ne dovodi do prekida postupka po sili zakona u smislu odredbe članka 212.stavka 5. Zakona o parničnom postupku.

VTS RH, Pž-876/13 od 20.studenoga 2013. (TS Rijeka, P-3352/11 od 20.studenoga 2012.)

*

Izreka rješenja kojim se utvrđuje prekid postupka ne treba sadržavati odluku o uvjetima pod kojima će se nastaviti prekinuti postupak. VTSRH, Pž 6727/06 od 24.5.2007.

*

Članak 212.

Članak 195. stavak 2.

Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica u vrijeme dok teče parnica, može stupiti u parnicu na mjesto tužitelja odnosno tuženika samo i ako na to pristanu obje stranke.

Županijski sud u Splitu Gžst 304/2010 od 4.4.2011.

*

Kad maloljetna stranka postane punoljetna, prestaju ovlasti roditelja za njezino zakonsko zastupanje te se postupak prekida do nastupanja zakonskih pretpostavki za nastavak postupka koji je prekinut.

“Tužitelj je u vrijeme podnošenja tužbe imao status maloljetnika, koga zastupa zakonski zastupnik roditelj pa je 18.12.2000. navršio 18 godina života, kada stječe pamičnu sposobnost da može učestvovati samostalno u postupku, a time zakonski zastupnik gubi ovlaštenje za zastupanje tužitelja, nakon što je navršio 18 godina života, pa je sud prvog stupnja primjenom odredbe članka 212. stavak 1. točka 2. ZPP-a, trebao navedeni postupak staviti u prekid s pravim posljedicama iz odredbe članka 215. stavak 1. istog Zakona.”

Županijski sud u Vukovaru, broj: Gž-664/03-3 od 4. rujna 2003.

*

Parnični postupak se prekida po sili zakona kada nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Nema uvjeta za prekid postupka u parnicama i ovršnim postupcima otpočetim nakon otvaranja stečajnog postupka.

VTS RH Pž-479/98 od 18. lipnja 1998

*

Iako stranci nije oduzeta poslovna sposobnost, kad sud utvrdi da zbog zdravstvenih poremećaja stranka nije raspravno sposobna, prekinut će postupak. ŽS u Dubrovniku, Gž 288/07 od 17.1.2008.

*

Čl. 212. toč. 5.

Ukoliko nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka za koju od stranaka u parničnom postupku sud ne određuje prekid postupka već samo utvrđuje da je nastupila zakonska pretpostavka zbog koje je nastupio prekid postupka.

„Treba reći da sud u slučaju kada nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka za koju od stranaka u postupku nema ovlaštenja odlučivati da li će ili neće postupak prekinuti, jer je naveo razlog zbog kojeg se postupak prekida po samom zakonu. Sud u ovakvom slučaju ne određuje prekid postupka već samo konstatira (utvrđuje) da je nastupila zakonska pretpostavka zbog koje je već nastupio prekid postupka (danom nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka). Da bi se postupak koji je prekinut po samom zakonu mogao nastaviti potrebno je donijeti rješenje, kada se ispune pretpostavke iz čl. 215. st. 1 ZPP-a, kojim se takav postupak nastavlja, jer između ostalog, otvaranjem stečajnog postupka i prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja.” Županijski sud u Varaždinu, Gž. 2434/13-3 od 30. travnja 2013.

*

Članak 212. st. 5.

Provođenje postupka likvidacije trgovačkog društva nema za posljedicu prekida parničnog postupka, za razliku od otvaranja stečajnog postupka.

Prekidanjem parničnog postupka zbog otvorenog postupka likvidacije prvostupanjski sud počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u vezi sa čl. 212. st. 4. Zakona o parničnom postupku.

“Prema odredbi čl. 212. st. 1. toč. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99), postupak se prekida kada nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

Kako se u konkretnom slučaju ne radi o otvaranju stečajnog postupka, već likvidacijskog postupku, to tada ne dolazi do prekida postupka, jer je prema čl. 369. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00) propisano, da se na društvo, do zaključenja likvidacije, primjenjuju propisi koji vrijede za društvo nad kojim se ne provodi likvidacija. To znači da i u vrijeme likvidacije društvo ima iste organe kao i prije likvidacije, za razliku od stečaja kada prava svih organa društva prelaze na stečajnog upravitelja. U likvidaciji mogu nastati samo promjene u upravi društva, ako likvidaciju ne provode članovi uprave društva kao likvidatori, već druge osobe, koje se postavljaju na njihovo mjesto. No i za djelovanje takvih članova uprave vrijede propisi o upravi društva, ako zakon nije drugačije odredio.

Osim toga, u čl. 212. st. 1. toč. 4. Zakona o parničnom postupku navedeno je, da se postupak prekida samo u slučaju otvaranja stečajnog postupka, ali ne i postupka likvidacije.

Zbog toga je pobijano rješenje (kojim se postupak prekida) valjalo ukinuti i vratiti na ponovan postupak po čl. 380. Zakona o parničnom postupku.”

VTS RH, Pž-3219/01 od 2. listopada 2001.

*

Članak 212. točka 8.

Pravomoćnošću rješenja o prodaji imovine stečajnog dužnika kao cjeline po sili zakona nastupa prekid svih postupaka u kojima stečajni dužnik sudjeluje kao stranka. Ti postupci se nastavljaju kad kupac preuzme vođenje tih postupaka. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2806/2009 od 13.5.2009

*

Pravomoćnošću rješenja o prodaji imovine stečajnog dužnika kao cjeline po sili zakona nastupa prekid svih postupaka u kojima stečajni dužnik sudjeluje kao stranka. Ti postupci se nastavljaju kad kupac preuzme vođenje tih postupaka. VTSRH, Pž 2806/09 od 13.5.2009.

*

Do prekida postupka po sili zakona može doći odmah nakon pokre­tanja postupka (tj. podnošenja tužbe), a nije potrebno da je nastupila litispendencija.

“Općinski sud u Z. oglasio se stvarno nenadležnim, te je po pravomoćnosti tog rješenja ustupio predmet Trgovačkom sudu u Z., kao stvarno nadležnom sudu. Trgovački sud u Z. izazvao je sukob nadležnosti, smatrajući da je podnošenjem

tužbe sudu pokrenut parnični postupak, pa je otvaranjem stečaja nad tužiteljem nastu­pio prekid postupka po sili zakona (čl. 212. toč. 4. ZPP). Stoga sud – bez donošenja rješenja o nastavku postupka – nije bio ovlašten poduzimati radnje u postupku (čl. 214. ZPP), pa tako ni donijeti rješenje o nenadležnosti.

Razlozi Trgovačkog suda u Z. su osnovani.

Prema odredbi čl. 185. ZPP postupak se pokreće tužbom. To znači da je pod­nošenjem tužbe u konkretnom slučaju postupak pokrenut. Pokretanje postupka treba stoga razlikovati od postojanja parnice ili “litis pendentiae” (čl. 194. ZPP), jer imaju različita procesna značenja, uvjete i posljedice. U konkretnom slučaju temeljna je činjenica da je podnošenjem tužbe postupak pokrenut. Kako je nakon podnošenja tužbe donijeta odluka o pokretanju stečajnog postupka nad tužiteljem, nastupom pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nastupio je prekid postupka po sili zakona (čl. 212. toč. 4. ZPP). To znači da sud bez donošenja rješenja o nastavku po­stupka, koji je prekinut po sili zakona, ne smije poduzimati nikakve radnje u po­stupku. Isto tako ni stranke u postupku ne mogu poduzimati nikakve parnične radnje, odnosno parnične radnje jedne stranke nemaju nikakav pravni učinak prema drugoj strani, jer su nastupom prekida postupka prestali teći svi rokovi određeni za obavlja­nje parničnih radnji (čl. 214. ZPP).

Stoga Općinski sud u Z. bez donošenja rješenja o nastavku postupka nije bio ovlašten donositi odluku kojom se oglasio stvarno nenadležnim, niti ustupiti predmet Trgovačkom sudu u Z.

Budući da Općinski sud u Z. nije postupio na opisan način, jer nisu bili ispunje­ni uvjeti iz čl. 215. st. 1. ZPP za donošenje odluke o nastavku prekinutog postupka, to se sud nije mogao oglasiti stvarno nenadležnim u konkretnom predmetu.” Vs, Gr 88/1 od 29. 05. 2001.

*

Članak 212. i 213.

U slučajevima iz članka 212. Zakona o parničnom postupku odluka suda o prekidu postupka ima samo deklaratorni značaj budući da se postupak ex lege prekida nastupanjem slučaja navedenih u toj zakonskoj odredbi.

Nasuprot tome, u slučajevima iz članka 213. Zakona o parničnom postupku sud donosi konstitutivnu odluku kojom određuje prekid postupka. Tada prekid postupka nastupa pravomoćnošću tog rješenja.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 2311/05 od 30.1.2007.

*

Kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati brisanjem iz sudskog registra, sud nije ovlašten odbaciti tužbu, već se postupak . VTSRH, Pž 2531/02 od 20.4.2004.

BILJEŠKE

______________________________________________________________

*

Postupak se prekida kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Stoga sud treba donijeti rješenje kojim se konstatira da je postupak prekinut, pa tek kad se ispune pretpostavke za nastavak postupka može se oglasiti nenadležnim i predmet dostaviti sudu pred kojim se vodi stečajni postupak.

*

Nakon prekida parničnog postupka do kojega je došlo temeljem zakona, u smislu čl. 212. st. 1. toč. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ukoliko postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Ukoliko sud utvrdi da ne postoji univerzalni pravni sljednik stranke, obustavit će postupak, analognom primjenom čl. 215.b Zakona o parničnom postupku.

*

Provođenje postupka sanacije po Zakonu o sanaciji određenih poduzeća (NN 56/95) nije zakonski razlog za prekid parničnog postupka.

*

Nema mjesta prekidu postupka ako je parnica pokrenuta nakon što su već nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

*

Nakon prekida parničnog postupka do kojega je došlo temeljem zakona, u smislu čl. 212. st. 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku, budući da je stranka koja je pravna osoba prestala postojati, postupak se može nastaviti tek ako postoji univerzalni pravni sljednik takve stranke. Ukoliko sud utvrdi da ne postoji univerzalni pravni sljednik stranke, obustavit će postupak analognom primjenom čl. 215.b Zakona o parničnom postupku.