Presuda zbog izostanka
Članak 332.
Kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako je tuženik bio uredno pozvan,
2) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,
3) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,
4) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,
5) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište.
Člankom 181. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
Neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).
Donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog članka prije toga pribave obavijesti.
Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a tužba na ročištu nije preinačena, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.
Donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju sud će odrediti rok, koji ne može biti duži od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno duži od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuženik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka.
Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka žalba nije dopuštena.
Člankom 181. ZIDZPP-a (NN 117/03. – stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 6. izmijenjen.
U slučajevima predviđenim u st. 3. i 5. ovog članka presudu zbog izostanka sud može donijeti bez saslušanja stranaka.
______________________________________________________________
U Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011 i 148/2011 – pročišćeni tekst), u članku 332. stavku 1. riječi: “ili na prvo ročište za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano,” brišu se, a riječi: “ta ročišta” zamjenjuju se riječima: “pripremno ročište”.
U stavku 5. riječi: “predsjednik vijeća odredit će” zamjenjuju se riječima: “sud će odrediti
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU – Narodne novine br.: 25/2013.
______________________________________________________________
________ ** ________
Ovom su odredbom propisani uvjeti koji moraju biti ispunjeni za donošenje presude zbog izostanka.
Presuda zbog izostanka ne može se donijeti po zahtjevu iz nedozvoljenog ili nemoralnog pravnog posla.
Presuda zbog izostanka ne može se donijeti u bračnim sporovima, sporovima utvrđivanja ili osporavanja očinstva, kao i u postupku izdavanja platnog naloga.
Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog tužitelja za donošenje presude zbog izostanka dozvoljena je posebna žalba. Presuda zbog izostanka može se pobijati žalbom zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 353. st. 2.).
SUDSKA PRAKSA
______________________________________________________________
*
Prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima značaj osporavanja tužbenog zahtjeva pa se u nastavku postupka, nakon stavljanja izvan snage rješenja o ovrsi, ne može donijeti presuda zbog izostanka.
“Pismeni prigovor ovršenika pri vjerodostojnoj ispravi ima karakter odgovora na tužbu kojim je ovršenik osporio tužbeni zahtjev i osnovi potraživanja ovrhovoditelja. Dakle, pri osporenom tužbenom zahtjevu nisu ispunjeni uvjeti iz članka 332. ZPP-a, te nema uvjeta za donošenje presude zbog izostanka.”
Županijski sud u Vukovaru broj Gž-1608/01-3
*
Članak 332. stavak 4.
Kad u tužbi nisu navedene činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev za naknadu štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova i straha (čl. 186. ZPP), ne postoje zakonske pretpostavke za donošenje presude zbog izostanka kojom se prihvaća tužbeni zahtjev.
“Činjenica o trajanju i intenzitetu pretrpljenog straha i fizičkih bolova u tužbi nisu navedene , te je osnovana žalbena tvrdnja da osnovanost zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.
Uslijed navedenoga za donošenje presude zbog izostanka nije bila ispunjena pretpostavka iz čl. 332. st. 1. toč. 4. ZPP, pa je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.”
ŽS Bjelovar, Gž 2339/00, 07.12.2000.
*
Osporavanje tražbine u stečajnom postupku predstavlja zapreku za donošenje presude zbog izostanka u postupku radi utvrđenja osporene tražbine odnosno radi osnovanosti osporavanja.
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž 896/04 od 14.3.2007.
*
Članak 332. st. 1
Presudom zbog izostanka Općinskog suda u Osijeku od 3. srpnja 1995. godine broj Pr-208/95-5 suđeno je:
“Nalaže se tuženiku R. O., da tužiteljici M.R. iz V., B.J.J. br. …, isplati sljedeće iznose:
– iznos od 738,29 kn (sedamstotridesetosamkuna i dvadesetdevetlipa) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 4. siječnja 1994. godine pa do isplate, na ime jubilarne nagrade,
– iznos od 1.150,48 kn (tisućustopedesetkuna i četrdedestosamlipa) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 22. ožujka 1994. godine pa do isplate, na ime solidarne pomoći,
– iznos od 1.200,00 kn (tisućudvijestokuna) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 22. lipnja 1994. godine pa do isplate, na ime solidarne pomoći,
– iznos od 3.852,00 kn (tritisućeosamstopedesetdvijekune) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 10. studenog 1994. godine pa do isplate, na ime otpremnine,
sve u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.”
Presudom Županijskog suda u Osijeku od 5. listopada 1995. godine broj Gž-1751/95-2 žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena pobijana presuda.
Protiv drugostupanjske presude tuženik je izjavnio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predložio da se obje nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Na reviziju nije odgovoreno, a Državni odvjetnik Republike Hrvatske se nije izjasnio.
Revizija je osnovana.
Opravdan je revizijski prigovor da je učinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 – dalje ZPP).
Ovo zbog toga što se presuda zbog izostanka ne može donijeti na drugom ročištu ako je prvo ročište za glavnu raspravu bilo odgođeno na prijedlog tuženika.
Naime, za donošenje presude zbog izostanka prema izričitoj odredbi čl. 332. st. 1. ZPP uvjet je da tuženik ne dođe na pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu i ne ospori tužbeni zahtjev.
Kada tuženik nije pristupio na prvo ročište 13.6.1995. godine i zatražio da se odgodi zbog nemogućnosti prisustvovanja zastupnika tuženika, takav prijedlog je ukazivao na to da tuženik u stvari osporava tužbeni zahtjev i da će se upustiti u parnicu, jer u protivnom prijedlog tuženika za odgodu ročišta ne bi imao smisla.
Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci temeljem odredbe čl. 394. ZPP.
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE – Broj: Rev 251/1996-2
*
Donoseći presudu zbog izostanka (čl. 332 st. 1 ZPP) sud prvog stupnja ne može u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na obvezu isplate zatezne kamate, ako je ista zatražena suprotno odredbi čl. 277 Zakona o obveznim odnosima (ZOO). ŽS Ri Gž 3216/2002
*
Osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi ako tužitelj zahtijeva naknadu izvan ugovorne štete u stranoj valuti. VTS RH, Pž-3131/94 od 17. listopada 1995.
*
Donoseći presudu zbog izostanka (čl. 332. st. 1. ZPP-a) sud prvog stupnja ne može u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na obvezu isplate zatezne kamate, ako je ista zatražena suprotno odredbi čl. 277. Zakona o obveznim odnosima. ŽS u Rijeci, Gž 3216/02 od 18.12.2002.
*
čl.332.st.2.
Između pokrenute parnice u kojoj ne posjednik kao suvlasnik zahtjeva predaju nekretnine u suposjed, i već pravomoćno okončane parnice u kojoj mu je već pružena posjedovna zaštita zbog počinjenog smetanja, ne postoji objektivni identitet spora jer se zahtjevi ne temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi – pa se stoga ne radi ni o pravomoćno presuđenoj stvari. Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1315/2014-3, od 10. VII. 2014. godine
*
Predlaganje dokaza u tužbi kojima se dokazuje činjenični navodi tužbe nije pretpostavka za donošenje presude zbog izostanka. Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev 722/2008-2 od 10.9.2008.
*
Prigovor mjesne nenadležnosti i prijedlog tuženika da se tužba tužitelja proslijedi nadležnom općinskom sudu a koji prigovor je dostavljen u prvostupanjski spis nakon što je tuženik primio tužbu tužitelja, ne može imati značenje niti priznanja činjeničnih navoda tužbe, niti ima značenje potpune pasivnosti tuženika u odnosu na predmet spora, već se ima smatrati iskazanom voljom tuženika da raspravlja o predmetu spora, ali pred nadležnim općinskim sudom, zbog čega se mora zaključiti da je rečeni podnesak tuženika po svom sadržaju osporavanje tužbenog zahtjeva tužitelja, iz kojeg razloga prvostupanjski sud nema ovlaštenje donijeti presudu zbog izostanka.
Županijski sud u Varaždinu Gž 1563/2005-2 od 8.9.2005.